Međunarodnom konferencijom “Petnaest godina prava na pristup informacijama u Hrvatskoj”, održanom 11. svibnja 2018., u hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, u organizaciji Povjerenice za informiranje, obilježeno je 15 godina primjene pravnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj, utemeljenog Zakonom o pravu na pristup informacijama iz 2003. te ojačanog usvajanjem novog Zakona 2013. godine. Konferencija predstavlja aktivnost u okviru operacije „Jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga, medija i građana za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama“, koja se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda, iz Prioritetne osi ‘Dobro upravljanje’ Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali’, a koju Povjerenik provodi u razdoblju 1. listopada 2017.-30. rujna 2018. S ciljem kontekstualiziranja izazova s kojima se susreću države i drugi dionici procesa usmjerenog na ostvarenje transparentne i otvorene vlasti, Konferencija je kroz tri panela okupila eminentne stručnjake s područja prava na pristup informacijama i suzbijanja korupcije, uključujući predstavnike institucija nadležnih za zaštitu navedenog prava i s iskustvom nadzora nad primjenom zakonodavnog okvira iz zemalja regije te predstavnike civilnog društva, medija i akademske zajednice iz Hrvatske i inozemstva.
Otvaranje Konferencije pozdravile su povjerenica za informiranje, dr. sc. Anamarija Musa i Lidija Lukina Kezić, zamjenica Pučke pravobraniteljice. Povjerenica je istaknula kako okupljanje predstavlja priliku da se iz različitih perspektiva razmotri i raspravi sljedeća faza razvoja prava na pristup informacijama kao globalnog fenomena, kojeg je potrebno redefinirati i razjasniti njegovo korištenje u digitalnom društvu i participativnom upravljanju javnim dobrima. Naglasivši nekoliko razloga zbog kojih se pristup informacijama kritizira, uključujući probleme vezane uz interne mehanizme tog prava, koji zahtijevaju stalno balansiranje tijela javne vlasti, ali i nadzornih tijela kao što su povjerenici za informiranje, te niz izazova koji proizlaze iz različitih političkih i društvenih okolnosti, izrazila je i potrebu za razmatranjem navedenih izazova. Zamjenica Pučke pravobraniteljice je pak iskoristila priliku da istakne važnost pristupa informacijama na području neutraliziranja korupcijskih rizika i povratka povjerenja građana u institucije vlasti, jer samo informirani građani mogu utjecati na procese donošenja odluka i na promjene koje su u funkciji ostvarenja drugih prava, ispunjavanja obveza i kvalitete života.
1. Pravo na pristup informacijama: pravo, zakoni i zaštita
U uvodnom dijelu konferencije, dr. Josip Kregar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno bio sudionik uspostavljanja sustava prava na pristup informacijama u Hrvatskoj, naglasio je da se često zaboravlja kako se javne dužnosti obavljaju zbog građana, stoga je potrebna promjena u ponašanju i stavovima nositelja političkih vlasti te snažna promjena i mobilizacija javnog mnijenja. Potom je dr. Margaret Kwoka sa Sveučilišta u Denveru, Sturm College of Law, iznijela vlastita iskustva s proučavanjem primjene američkog Zakona o slobodi informiranja iz različitih perspektiva. Navela je kako je kroz višegodišnji istraživački projekt analizirala ostvarivanje prava na pristup informacijama te je uočila da najveći broj zahtjeva postavljaju razne tvrtke te građani u svrhu ostvarenja zarade, vlastite koristi i privatnog interesa, dok mediji pristup informacijama slabo koriste kao instrument za dobivanje informacija od javnog interesa. Opisom vlastitih iskustava, osobito kao prvog škotskog povjerenika i savjetnika u drugim državama koje uspostavljaju svoje zakone, nastavio je i dr. Kevin Dunion, profesor na Sveučilištu Dundee i predsjednik škotskog povjerenstva za etičke standarde. Istaknuo je da glavnom preprekom ostvarenju informacija smatra ignoriranje postavljenih zahtjeva (šutnja uprave), odnosno neodgovaranja, odgađanja i izbjegavanja davanja javnih informacija od strane tijela javne vlasti. Prvi dio konferencije zaključila je dr. Polonca Kovač, profesorica upravnog prava sa Sveučilišta u Ljubljani, koja se bavi pristupom informacijama u Sloveniji i EU, koja je upozorila kako su za dobru vladavinu nužne administrativna transparentnost i manje formalizirane, kraće i jeftinije procedure.
2. Pristup informacijama iz perspektive povjerenika
U ovom panelu su predstavnici institucija nadležnih za zaštitu prava na pristup informacijama predstavili svoja iskustva i razmotrili ključne izazove, a uz domaćina Konferencije, kojeg je predstavljala mr. sc. Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenice za informiranje, sudjelovali su i predstavnici četiri takve institucije – slovenskog Povjerenika za informiranje – Kristina Kotnik Šumah, zamjenica povjerenice; albanskog Povjerenika za informiranje i zaštitu podataka – Ardita Shehaj, načelnica službe; crnogorske Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama – Biljana Božić, načelnica službe; makedonske Komisije za zaštitu prava na slobodan pristup javnim informacijama – Darko Al Blana, savjetnik.
Dubravka Bevandić opisala je pravo na pristup informacijama valutom demokracije te istaknula izazov s kojim se tijela suočavaju u obliku provedbe testa razmjernosti i javnog interesa za čiju je provedbu Povjerenik za informiranje donio smjernice. Kristina Kotnik Šumah je izlaganju predstavila rad slovenskog Povjerenika za informiranje i govorila o ograničenjima u ostvarenju prava na pristup informacijama, čiji je primarni razlog zaštita ljudskih prava i legitimnih interesa te brojne zlouporabe. Nadalje, Ardita Shehaj je iznijela stanje s ostvarenjem prava na pristup informacijama u Albaniji te opisala državni portal i mobilnu aplikaciju za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama koji se koriste u toj zemlji. O opasnostima zlouporabe prava na pristup informacijama i primjerima iste, govorila je Biljana Božić, koja je istaknula da Crna Gora doživljava snažan porast u količini zaprimljenih zahtjeva i žalbi u posljednjih pet godina te da se nada da će rad Agencije učiniti društvo što transparentnijim. Darko al Blana u svom izlaganju izrazio je potrebu za efikasnijim provođenjem Zakona kako bi se uspješnije nosilo s vodećim problemom, a to je šutnja uprave. Povjerenica Anamarija Musa uključila se u raspravu kako bi istaknula potrebu za snažnijim angažmanom udruga i medija u svim važnijim slučajevima, a ujedno se dotaknula i pitanja standardizacije internetskih stranica tijela javne vlasti.
3. Pristup informacijama: Izazovi i implikacije
Posljednji dio konferencije okupio je predstavnike medija, civilnog društva i akademske zajednice, koji su ujedno stručnjaci za pojedina pitanja pristupa informacijama, jačanja transparentnosti i suzbijanja korupcije. U diskusiji su sudjelovali: Helen Darbishire, dugogodišnja aktivistica za razvoj prava na pristup informacijama ispred Access Info Europe; Munir Podumljak, izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj; dr. Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja se bavi pristupom informacijama i savjetovanjima s javnošću u pitanjima zaštite okoliša; Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a i Tomislav Klauški, novinar 24 sata.
U diskusiji je identificirano da, iako je postignut velik napredak i iskorak u razvoju svijesti o pravu na pristup informacijama, potrebne su dodatne inicijative, kao i suočavanje s činjenicom da velik broj državnih tijela uskraćuje informacije koje javnost ima pravo znati. Također, zaključeno je kako u posljednje vrijeme raste percepcija o povećanju korupcije i medijskog klijentelizma, a kultura transparentnosti u medijima još je u povojima, stoga je potrebno pomoći novinarima u procesu dobivanja informacija te ih dodatno educirati.
Velik broj sudionika Konferencije izrazio je podršku i zahvalu povjerenici za informiranje, dr.sc. Anamariji Musa, za njen naporan rad i ostvarene uspjehe u senzibiliziranju javnosti glede osnaživanja instituta prava na pristup informacijama i doprinosu otvorenom i transparentnom društvu.
