O Povjereniku za informiranje
Povjerenik za informiranje štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama te ponovnu uporabu informacija. Povjerenika temeljem javnog poziva bira Hrvatski sabor na vrijeme od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora.
Osnovni zadaci Povjerenika za informiranje odnose se na provedbu drugostupanjskog postupka u predmetima prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija, inspekcijski nadzor, nadzor nad provedbom zakona, uspostavljanje međunarodne suradnje i suradnje s tijelima Europske unije te domaće stručne suradnje i suradnje s tijelima javne vlasti, informiranje javnosti i promicanje prava na pristup informacijama, predlaganje mjera i programa za usavršavanje u području prava na pristup informacijama.
Povjerenik je u svom radu samostalan i neovisan i za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru.
Povjerenik za informiranje
Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 21. studenoga 2018. izabrao dr. sc. Zorana Pičuljana za novog Povjerenika za informiranje.
Dr. sc. Zoran Pičuljan
Dr. sc. Zoran Pičuljan diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. godine, na kojem je magistrirao 2005. i doktorirao 2012. godine. Obnašao je niz dužnosti u državnoj upravi i diplomaciji: savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja (1992. – 1993.); pomoćnik ministra vanjskih poslova za konzularna pitanja, međunarodno pravo i hrvatsko iseljeništvo (1993. – 1994.); tajnik Ministarstva vanjskih poslova i veleposlanik u Ministarstvu (1994. – 1998.); izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik RH u Češkoj Republici (1998. – 2002.); veleposlanik u Ministarstvu i načelnik Odjela za diplomatsko školovanje Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (2003.- 2005.); zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za upravu (2005.- 2008.); državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa (2008. – 2011.); zamjenik ministra uprave (2012. – 2016.). Od 2016. do 2018. godine radi na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, na kojem vodi specijalistički diplomski stručni studij Menadžment javnog sektora. Dugogodišnji je predavač kolegija Konzularno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, stalni predavač na Diplomatskoj akademiji i gostujući predavač na brojnim visokim učilištima.
Sudjelovao je u izradi i proceduri donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o pučkom pravobranitelju, Zakona o pravu na pristup informacijama te niza propisa iz područja školstva, visokog obrazovanja, znanstvenoistraživačke djelatnosti, vanjskih poslova, uprave i službeničkog prava. Objavio je četiri knjige iz područja prava (peta u pripremi za tisak) i tri knjige iz područja promocije hrvatske kulture, tridesetak znanstvenih i stručnih radova u području upravnog prava i uprave, službeničkog prava te diplomatskog i konzularnog prava.
Član je Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava, Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU te predsjednik Zakladne uprave Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. Također, član je Matice Hrvatske, Instituta za javnu upravu, Akademije pravnih znanosti i Hrvatskog diplomatskog kluba.
dr.sc. Anamarija Musa, dipl.iur.
Diplomirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, magistrala Europsku politiku i upravljanje na London School of Economics and Political Science 2004. te doktorirala 2009. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Europeizacija i agencijski model javne uprave. Od 2001. do 2014. zaposlena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, isprva kao znanstveni novak, zatim asistentica, viša asistentica te od 2010. docentica na Katedri za upravnu znanost.
Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova i sudjelovala na više od dvadeset znanstvenih i stručnih skupova te je sudjelovala na desetak znanstveno-istraživačkih projekata. Članica je Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Instituta za javnu upravu, Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Hrvatskog politološkog društva te Međunarodnog udruženja za političke znanosti. Sudjelovala je na nekoliko projekata reforme javne uprave vezanih za status državnih službenika, upravni postupak, funkcionalnu reviziju i slično. Bila je angažirana kao član stručnih povjerenstava i radnih skupina za izradu zakona te konzultant za međunarodne institucije.
