1. Uvod

21. studenog 2023. ističe mi petogodišnji mandat na dužnosti povjerenika za informiranje. Kako Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. do tada neće biti raspravljeno u Hrvatskom saboru, a ono za 2023. obuhvatit će najveći dio aktivnosti iz mog mandata, smatram potrebnim dati kratki osvrt na stanje u pristupu informacijama.

Ovaj osvrt nije sačinjen u namjeri da dopuni Izvješće za 2022. i 2023. (koje će biti podneseno do 31. ožujka 2024.) već da javnosti kratko ukaže na trendove koji prate pravo na pristup informacijama te na neke važne situacije uočene u provedbi Zakona u ove dvije posljednje godine mandata.

Cjelovita analiza aktivnosti tijela javne vlasti i Povjerenika za informiranje, ocjena stanja u ovom području, kao i preporuke za unapređenje područja prava na pristup informacijama ostaje u domeni godišnjih izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama od 2019. do 2023.

 

 2. Trendovi u pravu na pristup informacijama

1. Broj tijela javne vlasti koja podnose godišnja izvješća Povjereniku za informiranje kontinuitano kontinuirano blago raste (od cca. 5800 izvješće podnosi njih preko 90%).

2. Nastavlja se praksa nepravovremenog razmatranja godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenika za informiranje u Hrvatskom saboru.

3. U zaprimanju zahtjeva korisnika od strane tijela javne vlasti:

    • stabiliziran je broj zahtjeva korisnika tijelima javne vlasti (preko 18 000 godišnje)
    • više od 1/3 tijela javne vlasti ne zaprimi niti jedan zahtjev godišnje
    • najviše tijela javne vlasti zaprima 1 – 5 zahtjeva godišnje

4. U rješavanju zahtjeva korisnika od strane tijela javne vlatsti:

    • preko 90% zahtjeva rješava se u zakonskim rokovima
    • preko 70% tijela javne vlasti odobrava pristup informacijama

5. U žalbenim postupcima pred Povjerenikom za informiranje:

    • „šutnja uprave“ kao žalbeni razlog, iako u laganom padu, kontinuirano je visoka (oko 55%)
    • nezakonito postupanje tijela javne vlasti, iako u laganom padu, kontinuirano je visoko (cca. 55%)

6. U upravnim sporovima pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske:

    • rješenja Povjerenika za informiranje potvrđuju se u cca. 90% predmeta
    • oko 12% žalbenih predmeta Povjerenika je predmet upravnih sporova

7. Objava informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti:

    • stalni rast proaktivne objave informacija
    • najniža razina proaktivne objave vezana uz informacije za koje očekivano postoji najveći interes građana (primjerice popis davanja iz javnih sredstava; ishodi natječajnih postupaka i javnih poziva, dodjeljivanje financijskih sredstava i rezultata drugih javnih natječaja, oglasa, javnih poziva i sl.)
    • vrlo niska razina objave skupova podataka namijenjenih ponovnoj uporabi informacija

8. Savjetovanje s javnošću:

    • stalni napredak u provedbi ovog instituta suodlučivanja građana
    • česte predstavke korisnika na kvalitetu provedbe (nekvalitetna obrada komentara, kašnjenje u podnošenju izvješća)

 

3. Specifičnosti u 2022.:

1. Izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama:

    • poboljšan je normativni okvir i osigurani uvjeti za veću učinkovitost u ostvarivanju prava (odgovorna osoba; raspolaganje javnim sredstvima –  čl. 16. st. 3.; izvršenje rješenja Povjerenika za informiranje)
    • Povjereniku za informiranje više nije osigurano pravo na izravno podnošenje posebnih izvješća Hrvatskom saboru

2. Praksa Visokog upravnog suda:

    • promjena prakse u odnosu na Hrvatsku odvjetničku komoru kao tijelo javne vlasti (sredstva Komore nisu javna sredstva, pa je kod traženja informacija o njima potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa)
    • tumačenje OD Direktive prema kojem se sužava krug tijela koja su dužna rješavati zahtjeve za pristup informacijama u odnosu na propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama (trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske)

3. Iz prakse Povjerenika:

    • početak procesa negiranja statusa tijela javne vlasti od strane nekih obveznika (komore)
    • naglašenija zlouporaba prava od strane pojedinih korisnika (vijećnici, bivši dužnosnici), koja šteti pravu na pristup informacijama i pretvara ga u njegovu suprotnost
    • početak primjene novog instrumenta izvršenja rješenja

 

4. Specifičnosti u 2023.:

1. Iz prakse Povjerenika:

    • utjecaj odluke Visokog upravnog suda na zastajanje s postupcima prava na pristup informacijama do presude Suda EU suda vezano uz doseg Direktive o otvorenim podacima (sukus zahtjeva Sudu Eu: primjenjuje li se OD Direktiva i na opći režim ostvarivanja prava na informaciju)
    • nastavak procesa izuzimanja tijela javne vlasti od primjene Zakona (vezano uz tumačenje OD Direktive od strane Visokog upravnog suda te uz stajališta prekršajnog suda da se ne radi o tijelima javne vlasti – primjerice sportski savezi iako su im Zakonom o sportu jasno propisane javne ovlasti)
    • uspostavljena procedura i započeta provedba važnog instituta izvršenja rješenja Povjerenika (no u pravilu, ne dolazi do izvršenja, jer odgovorne osobe tijela javne vlasti rješavaju u roku ostavljenom prije izricanja novčane kazne)

2. Djelovanje Ureda povjerenika:

    • 20. godišnjica zakonskog uređenja prava na pristup informacijama obilježena je dovršenjem projekta Unaprjeđenje prava na pristup informacijama – izrađen Izvještaj o vrednovanju Zakona o pravu na pristup informacijama , preporuke i teze za njegove izmjene radi poboljšanja normativnog okvira i veće efikasnosti u primjeni (objavljen na internetskoj stranici Povjerenika)
    • 10. godišnjica uspostavljanja institucije Povjerenika za informiranje obilježena je izdavanjem Izbora odluka Povjerenika za informiranje 2013.–2023., sistematiziranjem standardizirane deset godišnje prakse u području prava na pristup informacijama (izdanje Novog informatora u suradnji s Povjerenikom za informiranje)
    • nastavak jačanja kapaciteta službenika za informiranje i drugih osoba koje su uključene u provedbu Zakona putem održavanja edukacija i Godišnjeg savjetovanja službenika za informiranje

 

5. Kako pravo na pristup informacijama učiniti efikasnijim?

a) uvođenjem centraliziranog e-upisnika zahtjeva za pristup informacijama s pravom uvida Povjereniku kao nadzornom tijelu, radi osiguranja jednoobraznog i pravilnijeg postupanja tijela sa zahtjevima i smanjivanja šutnje uprave (ranije već predloženo, ali Ministarstvo pravosuđa i uprave odustalo je od prvotno odobrene realizacije)

b) afirmacijom proaktivne objave informacija, redistribucijom obveza tijela javne vlasti kroz jedinstveni e-portal proaktivne objave (jednoobraznost unosa, pojednostavljeno praćenje, izrada analitičkih izvještaja)

c) potrebom osiguravanja uvjeta za otvaranje podataka za ponovnu uporabu, prvenstveno uklanjanjem prepreka (normativnih i tehničkih) i pripremom podataka te njihovim stavljanjem na raspolaganje javnosti, uz, Zakonom utvrđenu, koordinativnu ulogu Vlade Republike Hrvatske

d) dodatno razraditi i u praksi ubrzati postupak izvršenja rješenja Povjerenika za informiranje

e) sveobuhvatnom i kvalitetnijom normativnom razradom postupka savjetovanja s javnošću (primjerice: obrazlaganje skraćivanja roka; definiranjem nositelja izrade propisa i kod neformiranja radnih skupina; ); objavom na središnjem Portalu e-savjetovanja obuhvatiti i regionalna i lokalna tijela javne vlasti

f) jačanjem neovisne institucije Povjerenika za informiranje (proračunsko financiranje putem Hrvatskog sabora; mogućnost donošenja propisa iz djelokruga; normativno snaženje nadzorne funkcije)

Učinkovitiji i kvalitetniji sustav pristupa informacijama ostvaruje se osobito:

– potporom i odgovornošću čelnika tijela javne vlasti za njeno transparentno djelovanje

– neovisnom pozicijom i stalnim dizanjem pravnih standarda postupanja Povjerenika za informiranje

– uključenošću nadležnog ministarstva i zakonodavca u implementiranje dobrih rješenja i dosegnute dobre upravne prakse u normativna rješenja kojima se uređuje ovo pravo.

 

Zagreb, 21. studeni 2023.

 

dr.sc. Zoran Pičuljan

     povjerenik za informiranje

      21. studeni 2018. – 21. studeni 2023.