1. Uvod
21. studenog 2023. ističe mi petogodišnji mandat na dužnosti povjerenika za informiranje. Kako Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. do tada neće biti raspravljeno u Hrvatskom saboru, a ono za 2023. obuhvatit će najveći dio aktivnosti iz mog mandata, smatram potrebnim dati kratki osvrt na stanje u pristupu informacijama.
Ovaj osvrt nije sačinjen u namjeri da dopuni Izvješće za 2022. i 2023. (koje će biti podneseno do 31. ožujka 2024.) već da javnosti kratko ukaže na trendove koji prate pravo na pristup informacijama te na neke važne situacije uočene u provedbi Zakona u ove dvije posljednje godine mandata.
Cjelovita analiza aktivnosti tijela javne vlasti i Povjerenika za informiranje, ocjena stanja u ovom području, kao i preporuke za unapređenje područja prava na pristup informacijama ostaje u domeni godišnjih izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama od 2019. do 2023.
2. Trendovi u pravu na pristup informacijama
1. Broj tijela javne vlasti koja podnose godišnja izvješća Povjereniku za informiranje kontinuitano kontinuirano blago raste (od cca. 5800 izvješće podnosi njih preko 90%).
2. Nastavlja se praksa nepravovremenog razmatranja godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenika za informiranje u Hrvatskom saboru.
3. U zaprimanju zahtjeva korisnika od strane tijela javne vlasti:
-
- stabiliziran je broj zahtjeva korisnika tijelima javne vlasti (preko 18 000 godišnje)
- više od 1/3 tijela javne vlasti ne zaprimi niti jedan zahtjev godišnje
- najviše tijela javne vlasti zaprima 1 – 5 zahtjeva godišnje
4. U rješavanju zahtjeva korisnika od strane tijela javne vlatsti:
-
- preko 90% zahtjeva rješava se u zakonskim rokovima
- preko 70% tijela javne vlasti odobrava pristup informacijama
5. U žalbenim postupcima pred Povjerenikom za informiranje:
-
- „šutnja uprave“ kao žalbeni razlog, iako u laganom padu, kontinuirano je visoka (oko 55%)
- nezakonito postupanje tijela javne vlasti, iako u laganom padu, kontinuirano je visoko (cca. 55%)
6. U upravnim sporovima pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske:
-
- rješenja Povjerenika za informiranje potvrđuju se u cca. 90% predmeta
- oko 12% žalbenih predmeta Povjerenika je predmet upravnih sporova
7. Objava informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti:
-
- stalni rast proaktivne objave informacija
- najniža razina proaktivne objave vezana uz informacije za koje očekivano postoji najveći interes građana (primjerice popis davanja iz javnih sredstava; ishodi natječajnih postupaka i javnih poziva, dodjeljivanje financijskih sredstava i rezultata drugih javnih natječaja, oglasa, javnih poziva i sl.)
- vrlo niska razina objave skupova podataka namijenjenih ponovnoj uporabi informacija
8. Savjetovanje s javnošću:
-
- stalni napredak u provedbi ovog instituta suodlučivanja građana
- česte predstavke korisnika na kvalitetu provedbe (nekvalitetna obrada komentara, kašnjenje u podnošenju izvješća)
3. Specifičnosti u 2022.:
1. Izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama:
-
- poboljšan je normativni okvir i osigurani uvjeti za veću učinkovitost u ostvarivanju prava (odgovorna osoba; raspolaganje javnim sredstvima – čl. 16. st. 3.; izvršenje rješenja Povjerenika za informiranje)
- Povjereniku za informiranje više nije osigurano pravo na izravno podnošenje posebnih izvješća Hrvatskom saboru
2. Praksa Visokog upravnog suda:
-
- promjena prakse u odnosu na Hrvatsku odvjetničku komoru kao tijelo javne vlasti (sredstva Komore nisu javna sredstva, pa je kod traženja informacija o njima potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa)
- tumačenje OD Direktive prema kojem se sužava krug tijela koja su dužna rješavati zahtjeve za pristup informacijama u odnosu na propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama (trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske)
3. Iz prakse Povjerenika:
-
- početak procesa negiranja statusa tijela javne vlasti od strane nekih obveznika (komore)
- naglašenija zlouporaba prava od strane pojedinih korisnika (vijećnici, bivši dužnosnici), koja šteti pravu na pristup informacijama i pretvara ga u njegovu suprotnost
- početak primjene novog instrumenta izvršenja rješenja
4. Specifičnosti u 2023.:
1. Iz prakse Povjerenika:
-
- utjecaj odluke Visokog upravnog suda na zastajanje s postupcima prava na pristup informacijama do presude Suda EU suda vezano uz doseg Direktive o otvorenim podacima (sukus zahtjeva Sudu Eu: primjenjuje li se OD Direktiva i na opći režim ostvarivanja prava na informaciju)
- nastavak procesa izuzimanja tijela javne vlasti od primjene Zakona (vezano uz tumačenje OD Direktive od strane Visokog upravnog suda te uz stajališta prekršajnog suda da se ne radi o tijelima javne vlasti – primjerice sportski savezi iako su im Zakonom o sportu jasno propisane javne ovlasti)
- uspostavljena procedura i započeta provedba važnog instituta izvršenja rješenja Povjerenika (no u pravilu, ne dolazi do izvršenja, jer odgovorne osobe tijela javne vlasti rješavaju u roku ostavljenom prije izricanja novčane kazne)
2. Djelovanje Ureda povjerenika:
-
- 20. godišnjica zakonskog uređenja prava na pristup informacijama obilježena je dovršenjem projekta Unaprjeđenje prava na pristup informacijama – izrađen Izvještaj o vrednovanju Zakona o pravu na pristup informacijama , preporuke i teze za njegove izmjene radi poboljšanja normativnog okvira i veće efikasnosti u primjeni (objavljen na internetskoj stranici Povjerenika)
- 10. godišnjica uspostavljanja institucije Povjerenika za informiranje obilježena je izdavanjem Izbora odluka Povjerenika za informiranje 2013.–2023., sistematiziranjem standardizirane deset godišnje prakse u području prava na pristup informacijama (izdanje Novog informatora u suradnji s Povjerenikom za informiranje)
- nastavak jačanja kapaciteta službenika za informiranje i drugih osoba koje su uključene u provedbu Zakona putem održavanja edukacija i Godišnjeg savjetovanja službenika za informiranje
5. Kako pravo na pristup informacijama učiniti efikasnijim?
a) uvođenjem centraliziranog e-upisnika zahtjeva za pristup informacijama s pravom uvida Povjereniku kao nadzornom tijelu, radi osiguranja jednoobraznog i pravilnijeg postupanja tijela sa zahtjevima i smanjivanja šutnje uprave (ranije već predloženo, ali Ministarstvo pravosuđa i uprave odustalo je od prvotno odobrene realizacije)
b) afirmacijom proaktivne objave informacija, redistribucijom obveza tijela javne vlasti kroz jedinstveni e-portal proaktivne objave (jednoobraznost unosa, pojednostavljeno praćenje, izrada analitičkih izvještaja)
c) potrebom osiguravanja uvjeta za otvaranje podataka za ponovnu uporabu, prvenstveno uklanjanjem prepreka (normativnih i tehničkih) i pripremom podataka te njihovim stavljanjem na raspolaganje javnosti, uz, Zakonom utvrđenu, koordinativnu ulogu Vlade Republike Hrvatske
d) dodatno razraditi i u praksi ubrzati postupak izvršenja rješenja Povjerenika za informiranje
e) sveobuhvatnom i kvalitetnijom normativnom razradom postupka savjetovanja s javnošću (primjerice: obrazlaganje skraćivanja roka; definiranjem nositelja izrade propisa i kod neformiranja radnih skupina; ); objavom na središnjem Portalu e-savjetovanja obuhvatiti i regionalna i lokalna tijela javne vlasti
f) jačanjem neovisne institucije Povjerenika za informiranje (proračunsko financiranje putem Hrvatskog sabora; mogućnost donošenja propisa iz djelokruga; normativno snaženje nadzorne funkcije)
Učinkovitiji i kvalitetniji sustav pristupa informacijama ostvaruje se osobito:
– potporom i odgovornošću čelnika tijela javne vlasti za njeno transparentno djelovanje
– neovisnom pozicijom i stalnim dizanjem pravnih standarda postupanja Povjerenika za informiranje
– uključenošću nadležnog ministarstva i zakonodavca u implementiranje dobrih rješenja i dosegnute dobre upravne prakse u normativna rješenja kojima se uređuje ovo pravo.
Zagreb, 21. studeni 2023.
dr.sc. Zoran Pičuljan
povjerenik za informiranje
21. studeni 2018. – 21. studeni 2023.