Zlouporaba prava na pristup informacijama (UP/II-008-07/23-01/741) – neosnovana je žalba žalitelja izjavljena protiv rješenja tijela javne vlasti kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama kojim je korisnik zatražio odgovore na 20 pitanja te ovisno o mogućim odgovorima tijela javne vlasti dokumentaciju te dokaze za postupanja iz tih mogućih odgovora

Korisnik je od Općine Bednja zahtjevom za pristup informacijama zatražio odgovore na 20 pitanja te ovisno o mogućim odgovorima tijela javne vlasti dokumentaciju te dokaze za postupanja iz tih mogućih odgovora.

Općina Bednja je odbila zahtjev korisnika temeljem članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama učestalim podnošenjem zahtjeva u kojima traži veću količinu istovrsnih informacija koje se odnose na duže vremensko razdoblje te na taj način opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku je uvidom u Upisnike o ostvarivanju prava na pristup informacijama Općine Bednja utvrđeno da je u 2021. godini ukupno podneseno 10 zahtjeva za pristup informacijama, a u 2022. godini ukupno podneseno 12 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih je žalitelj podnio 4 zahtjeva za pristup informacijama. Također je utvrđeno kako je u 2023. godini do donošenja osporenog rješenja žalitelj podnio 57 zahtjeva za pristup informacijama.

Analizom sadržaja zahtjeva koje je žalitelj podnio prvostupanjskom tijelu, u žalbenom postupku je zaključeno kako žalitelj učestalim zahtjevima traži veći broj informacija koje se odnose na dulji vremenski period te je utvrđeno žaliteljevo raspršivanje zahtjeva na sve segmente rada Općine Bednja kako bi se pronašle bilo kakve nepravilnosti u radu, te kako bi se okrivilo prvostupanjsko tijelo i njegovi zaposlenici za nesavjesno upravljanje i raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom, što je također jedan od indikatora motiva postavljanja zahtjeva za pristup informacijama. U praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama takvo se podnošenje zahtjeva naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama.

U provedenom postupku je stoga utvrđeno da su zahtjevi žalitelja koje je podnosio prvostupanjskom tijelu, gledajući ih u cjelini, voluminozni, da se istima traži od tijela javne vlasti da odgovara na različita pitanja te ovisno odgovoru i sva dokumentacija povezana s njim, te da iz zahtjeva žalitelja proizlazi kako se on stavlja u ulogu istražitelja mogućih nepravilnosti te kontrolora rada tijela javne vlasti, tražeći podatke o svim segmentima rada prvostupanjskog tijela, ne bi li na taj način pronašao nešto što bi se moglo okarakterizirati kao nezakonito odnosno pokušavajući „upecati informaciju” koja bi navedeno razotkrila.

Dakle, ukupnost žaliteljevih zahtjeva i količina traženih informacija predstavljaju znatno opterećenje za rad tijela javne vlasti, a da pri tome nije utvrđen osobit javni interes za njihovom objavom, s obzirom da se radi o pojedinačnom interesu žalitelja.

U žalbenom je postupku zaključeno da prvostupanjsko rješenje sadrži valjane razloge za primjenu članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je žalba odbijena kao neosnovana.

Odluka je dostupna su na tražilici Povjerenika za informiranje TOM na poveznici: