Kao nastavak aktivnosti u okviru Partnerstva za otvorenu vlast te obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama usmjerenih ka otvaranju podataka tijela javne vlasti te utvrđivanju prioriteta za objavu otvorenih podataka, Povjerenica za informiranje je u suradnji s Ministarstvom uprave i Gradom Rijekom organizirala tribinu o otvorenim podacima i njihovom potencijalu na lokalnoj razini, pod nazivom „Otvoreni podaci: Jedinice lokalne vlasti – objavljivanje i ponovno korištenje podataka javnog sektora“. Cilj tribine bio je identificirati podatke tijela javne vlasti koji su već otvoreni i njihov format te definirati prioritete objavljivanja podataka u nadolazećem razdoblju. Naime, ponovna uporaba informacija kao relativno nova obvezu tijela javne vlasti zahtijeva da se javne informacije u odgovarajućem obliku učine dostupnima korisnicima na zahtjev ili proaktivnom objavom na Internetu (otvoreni podaci), a Republika Hrvatska se radi ispunjavanja obveza iz PSI Direktive i hvatanja koraka s drugim državama članicama mora suočiti s budućim izazovima na tom području, od tehničkih prepreka do podizanja razine svijesti vlasnika i tražitelja podataka. Upravo iz tog razloga je Akcijskim planom Partnerstva za otvorenu vlast predviđen niz aktivnosti usmjerenih ka otvaranju podataka, poput usklađivanja prioriteta i izrade popisa prioriteta za objavljivanje putem raznih radionica i edukacija.
U prvom dijelu tribine Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa sudionicima tribine prezentirala je ulogu otvorenih podataka koji omogućavaju dodatni razvoj gospodarstva i društva u cjelini te imaju pozitivan utjecaj na razvoj lokalne samouprave. Omogućavanje pristupa i ponovne uporabe informacija u skladu sa Zakonom pretpostavljaju orijentaciju na korisnike te otvaranje vlasti prema građanima na svim razinama, u skladu se europskim strateškim ciljem stvaranja digitalne Europe. Stoga je za održavanje prve radionice i promocije koncepta otvorenosti i transparentnosti odabrana upravo Rijeka, kao primjer dobre prakse za druge lokalne jedinice. Zatim je gradonačelnik Rijeke g. Vojko Obersnel istaknuo kako titula najtransparentnijeg grada u Hrvatskoj jest nešto na što je Rijeka ponosna, ali ona ipak ne smije biti samoj sebi dostatna, već poticaj za nova postignuća, kako bi se transparentnost i otvorenost podigle na novu razinu, a podaci učinili što dostupnijima i kvalitetnijima, pri čemu je iznimno bitna dobra informatička podrška, kao i kvalitetni mediji koji će educirati građane o njihovom pravu na pristup i ponovnu uporabu informacija. Gradonačelnik je osobito naglasio kako je u tijeku redizajn gradskog portala Grada Rijeke, koji će biti postavljen na open source platformi WordPress, a izrađeni kod ponudit će se besplatno svim gradovima i općinama koji na taj način žele i sami izraditi svoje portale. Inovativan i efikasan način organizacije i koordiniranja otvaranja podataka u Rijeci pri tome može poslužiti kao primjer dobre prakse i drugim lokalnim i regionalnim jedinicama.
Na okruglom stolu u nastavku događanja raspravljalo se o važnosti otvaranja podataka, a na njemu su sudjelovali Zoran Luša iz Ministarstva uprave, Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, Davor Sebastijan, voditelj Odsjeka za informatiku Grada Pule i Goran Matić iz Zelene Istre. Istaknuta je važnost otvaranja podataka, njihova vrijednost za građane, udruge i poduzetnike, ali i naglašeni postojeći problemi s automatizacijom i katalogizacijom podataka, a koji zahtijevaju uspostavljanje procesa upravljanja podacima koji će se odvijati kontinuirano.
Posljednji dio tribine obilježila je radionica u sklopu koje su sudionici, podijeljeni u dvije skupine, zajednički identificirali nove prioritete za objavu registara i baza podataka, poput podataka o kakvoći mora na pojedinim plažama te registra ugovora koji je neka jedinica lokalne samouprave sklopila s drugim pravnim i fizičkim osobama, podataka o ustanovama i trgovačkim društvima, od kojih su mnogi objavljeni, ali zasad nisu dostupni u strojno čitljivom formatu, zatim raznih geolociranih podataka, kao što su podaci o odvozu otpada, okolišu, prostornom uređenju, transportu i infrastrukturi, koji građanima mogu biti vrlo zanimljivi i korisni.
Na radionici je zaključeno da su najvažniji akteri u procesu otvaranja podataka, s jedne strane, sami korisnici čija će potražnja u najvećoj mjeri potaknuti tijela javne vlasti da se angažiraju oko otvaranja podataka, a s druge strane adekvatno razumijevanje nužnosti transparantnosti i otvorenosti u radu od strane čelništva lokalnih i regionalnih jedinica, kao i odgovarajući ljudski, tehnički i organizacijski kapaciteti koji će omogućiti uspostavljanje procesa i u konačnici objavu otvorenih podataka u korist društva i gospodarstva.
Vezana vijest:
http://www.rijeka.hr/TribinaOOtvorenim
