Institut za javne financije održao je radionicu “Transparentnost i odrednice transparentnosti proračuna hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica”, na kojoj su predstavljeni rezultati druge godine provođenja projekta Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultate su ispred instituta predstavili Katarina Ott i Branko Stanić, zatim Maja Klun s Fakulteta za upravu Sveučilišta u Ljubljani, Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te je svoje istraživanje o odrednicama proračunske transparentnosti na području Zadarske županije predstavila Marija Višić.
Cilj projekta bio je istražiti transparentnost lokalnih proračuna u Hrvatskoj i Sloveniji, način na koji se ona mijenja tijekom vremena te u odnosu na istraživanje od prethodne godine, razloge zbog kojih su neki lokalni proračuni transparentniji od drugih, utjecaj transparentnosti na proračunske ishode u izbornim godinama, djelovanje na izborne rezultate i preferencije političara na vlasti, kao i preferencije glasača u vezi s proračunskim ishodima.
Rezultati istraživanja pokazali su da je prosječna transparentnost proračuna lokalnih jedinica (20 županija, 128 gradova, 428 općina) u Hrvatskoj osrednja, pri čemu vrijedi napomenuti kako se popravlja u odnosu na prethodni ciklus istraživanja. Naime, od maksimalnih 5, razina prosječne transparentnosti je porasla s 2,35 na 3,1. Najbolje rezultate su ostvarile županije (prosječna razina 4,6), zatim gradovi (prisječna razina 3,7) i općine (prosječna razina 2,6). Vrijedi istaknuti rijetku iznimku koja se uočila pri istraživanju proračunske transparentnosti općina. Naime, određeni broj općina s niskom razinom proračunskih prihoda i malim brojem stanovnika ostvario je visoke rezultate proračunske transparentnosti. Osim toga, istraživanje je pokazalo kako se, od pet ključnih proračunskih dokumenata koje bi lokalne jedinice trebale objavljivati na službenim mrežnim stranicama, u najmanjoj mjeri objavljuju proračuni za građane koji služe kao vodiči proračunske transparentnosti i otvorenosti za korisnike. S druge strane, Indeks otvorenosti lokalnih proračuna u Sloveniji, koja ima 212 općina i 11 gradova, povećao se s 3,49 iz 2016. godine na 3,54 za 2017. što je za 0,44 bolje od hrvatskih rezultata. Glede proračunskih dokumenata čija se objava istraživala, lokalne jedinice najviše su objavljivale prijedlog proračuna i izglasani proračun, budući da se radi o obvezi propisanoj posebnim zakonom. Zanimljivost u odnosu na lokalne jedinice u Hrvatskoj je pojava veće razine objave proračunskih dokumenata kod manjih lokalnih jedinica u odnosu na veće sredine. Također je predstavljeno istraživanje kojim je potvrđena hipoteza kako kapaciteti građana poput dohotka po stanovniku, mogućnosti pristupa internetu, proračunskih prihoda i slično, u jačoj mjeri utječu na proračunsku transparentnost od institucionalnih kapaciteta.
I ovom prilikom valja naglasiti kako su lokalne jedinice i sva ostala tijela javne vlasti, dužna ispunjavati obvezu propisanu člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno kojoj na svojim internetskim stranicama moraju na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, između ostaloga, objavljivati podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi, podatke i izvješća o izvršenju proračuna, kao i izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na njihovo područje rada.
[:]