Pravo na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Poveljom o temeljnim pravima EU  i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015). Pravo na pristup informacijama Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo korisnika na traženje i dobivanje informacija koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti. To pravo se odražava kroz obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Zakon o pravu na pristup informacijama  daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama,  na jednak način i pod jednakim uvjetima  pravo na pristup informacijama.  Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti, neovisno o obliku u kojem je nastala.

Obveznici

Obveznici primjene Zakona o pravu na pristup inforamcijama su tijela javne vlasti iz članka 5., točke 2. Zakona, a obuhvaćaju

  • Državna tijela

  • Tijela državne uprave

  • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

  • Pravne osobe i druga tijela s javnim ovlastima

  • Pravne osobe koje obavljaju javnu službu

  • Pravne osobe kojima je osnivač RH ili JLPRS

  • Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države i/ili JLPRS

  • Pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa pretežno ili u cijelosti financiraju iz proračuna odnosno javnih sredstava

Tijela javne vlasti ima oko 6.000 i njhov popis vodi Povjerenik za informiranje, a dostupan je ovdje http://tjv.pristupinfo.hr/
Tijela javne vlasti obuhvaćaju i jedinice mjesne samouprave, koje su dostupne ovdje https://www.pristupinfo.hr/djelokrug/pracenje-provedbe-zppi/
Ukoliko smatrate da Vaša organizacija predstavlja tijelo javne vlasti, a ne nalazi se na popisu.

Obveze tijela javne vlasti

Tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama imaju sljedeće obveze kako bi osigurala ostvarivanje prava građana na pristup informacijama.

  • proaktivna objava informacija (čl.10.)

  • dostavljanje određenih dokumenata u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske (čl.10.a) – za pojedine skupine tijela javne vlasti,

  • savjetovanje s javnošću (čl.11.) – za pojedine skupine tijela,

  • javnost rada (čl.12.),

  • omogućavanje pristupa informacijama na zahtjev korisnika (čl.14)

Ujedno, kako bi se osigurala provedba odredbi Zakona o pravu na pristup informacija, tijela javne vlasti imaju sljedeće obveze:

  • određivanje službenika za informiranje (čl.13.),

  • vođenje službenog upisnika (čl.14.)

  • suradnja s Povjerenikom za informiranje (čl. 60)

  • izvještavanje o provedbi Zakona (čl.60.)

Službenik za informiranje

Službenici za informiranje ključna su karika u provedbi zakonskih odredbi u tijelima javne vlasti. Sukladno članku 13., tijela javne vlasti dužna su imenovati službenika za informiranje te o tome obavijestiti Povjerenika za infomiranje koji te podatke unosi u Popis tijela javne vlasti (link na tjvpristupinfohr). Također, podatke i kontakt službenika za informiranje tijela su dužna objaviti na internetskoj stranici, sukladno članku 13.

Više informacija o određivanju službenika za informiranje pronađite u Uputi za provedbu članka 13 Zakona o pravu na pristup informacijama koja je dostupna ovdje: https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/

Službenike za informiranje, posebno novoimenovane, upućujemo na redovite edukacije, promotivna događanja i webinare Povjerenika za informiranje kao i priručnike i promotivne materijale, a osobito Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti.

Vođenje službenog upisnika

Tijela javne vlasti imaju obvezu voditi Službeni upisnik u skladu s odredbama Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (NN 83/14)

Tijelo javne vlasti ima obvezu voditi Službeni upisnik u prikladnom elektroničkom obliku, u obliku MS word, Excel, Access baze, aplikacije ili drugog programskog informatičkog oblika, pri čemu je neophodno da sadrži sve sastavne dijelove koje sadržava Obrazac broj 1. iz Pravilnika.

Više o načinu vođenje službenog upisnika pronađite u Priručniku za službenike za informiranje.

Suradnja s Povjerenikom za informiranje i izvještavanje

Povjerenik za informiranje do 31. prosinca tekuće godine određuje i na internetskim stranicama Povjerenika objavljuje sadržaj izvješća i način njegove dostave.
Izvješće o provedbi Zakona dostavlja se putem aplikacije “Pristupinfo”, kojoj je pristup osiguran jedinstvenim korisničkim imenom i lozinkom. Aplikacija je dostupna na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje http://izvjesca.pristupinfo.hr/

Proaktivna objava informacija

Tijela javne vlasti dužna su po službenoj dužnosti i samoinicijativno (proaktivno) objavljivati informacije značajne za njihov rad i organizaciju. Ova zakonska obveza temelji se na načelu da građani imaju pravo znati kako u njihovo ime vlasti odlučuju i kakvi su rezultati i ishodi tih odluka, ili primjerice kako tijela javne vlasti troše javni novac.

Tijela javne vlasti dužna su veliki dio informacija o svom radu objavljivati na svojim službenim internetskim stranicama, na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, kako propisuje članak 10. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Pravilno ispunjavanje obveze proaktivne objave informacija, koja predstavlja svojevrsni temelj transparentnosti rada tijela javne vlasti, ima dvostruki učinak: što je veći stupanj njenog ispunjenja, to je manji broj pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama, čime se olakšava rad tijela javne vlasti; također, smanjuje se i potreba dodatnog administriranja i angažmana službenika za informiranje oko obrade zahtjeva za pristup informacijama, budući da u slučaju objavljene informacije tijelo javne vlasti korisnika treba obavijestiti da je informacija javno objavljena te mu dostaviti poveznicu na informaciju objavljenu na internetskoj stranici. I najvažnije – korisnici ostvaruju pristup brzo, besplatno i učinkovito te na jednak način.

Člankom 10. Zakona taksativno su navedeni svi podaci koje tijela javne vlasti trebaju objavljivati na svojim internetskim stranicama, a koji se u osnovi mogu svrstati u nekoliko skupina, u cilju postizanja:

Transparentnosti u donošenju odluka

tijela javne vlasti dužna su objavljivati opće akte i odluke koje tijela donose, a kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje; nacrte zakona i drugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću, u skladu s člankom 11. Zakona, kao i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama kao informacije o radu formalnih radnih tijela na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika.

Transparentnosti okvira rada i planiranja

tijela javne vlasti dužna su objavljivati zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada, zatim godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka kao i informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt;

Financijske transparentnosti

tijela javne vlasti dužna su objavljivati podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta, informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa, informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava;

Transparentnost u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima

tijela javne vlasti dužna su objavljivati informacije o javnim uslugama koje tijelo javne vlasti pruža, na vidljivu mjestu, uz poveznicu na one koje pruža elektroničkim putem, registri i baze podataka ili informacija o registrima i bazama podataka iz nadležnosti tijela javne vlasti, kao i informacija o načinu pristupa i ponovne uporabe, obavijesti o načinu i uvjetima ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija na vidljivu mjestu, s podacima za kontakt službenika za informiranje, potrebnim obrascima ili poveznicama na obrasce te visinom naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, sukladno Kriterijima za određivanje naknade, odgovori na najčešće postavljana pitanja, informacije o načinu podnošenja upita građana i medija, kao i ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o aktivnostima), u svrhu informiranja javnosti o radu i ostvarivanju prava i izvršavanju obveza korisnika.

Obveza proaktivne objave ne odnosi se na informacije kojima je pristup ograničen temeljem Zakona.

Građani mogu podnijeti predstavku Povjereniku za informiranje ako uoče nepravilnosti u proaktivnoj objavi ili izostanak objave informacija koje su po zakonu tijela javne vlasti dužna objaviti.

Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske

Poseban oblik proaktivne objave informacija predstavlja obveza tijela javne vlasti (tijela državne uprave i drugih državnih tijela, pravnih osoba koje osniva Republika Hrvatska Zakonom ili podzakonskim propisom ili čije osnivanje izričito predviđa, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) da sukladno članku 10a Zakona u svrhu trajne dostupnosti informacija dostavlja određene informacije (dokumente) u elektroničkom obliku u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostupnosti.

Informacije za koje postoji obveza dostave su opći akti i odluke koje donose tijela javne vlasti, a kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje (članak 10., stavak 1., točka 2.) te godišnji planovi, programi, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i drugi odgovarajući dokumenti koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti (članak 10., stavak 1., točka 2.). Središnji katalog obuhvaća i zakone i druge propise i akte objavljene u Narodnim novinama.

Organizacija Središnjeg kataloga i način vođenja propisana je posebnim Pravilnikom o središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN 124/2015), http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_124_2356.html

Središnji katalog vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

SREDIŠNJI KATALOG SLUŽBENIH DOKUMENATA

Više o tome koje informacije tijela javne vlasti imaju obvezu objavljivati na internatskoj stranici i na koji način, pronađite u Uputi o provedbi članka 10. ZPPI i drugim uputama i smjernicama dostupnima ovdje: https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/

Svaka pravna i fizička osoba ima pravo obratiti se predstavkom Povjereniku ako uoči da tijelo javne vlasti ne objavljuje informacije sukladno Zakonu.
Povjerenik za informiranje u okviru inspekcijskog nadzora osobito nadzire u kojoj mjeri tijelo javne vlasti ispunjava obveze proaktivne objave informacija.
Tijela javne vlasti upućuju se na primjenu instrumenta za jačanje kvalitete Upitnika za samoprocjenu koji je dostupan ovdje https://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i- publikacije/

Javnost sjednica (Javnost rada)

Tijela javne vlasti su dužna osigurati javnost rada na način da javnost informiraju o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad  (nazočnosti sjednicama) kao i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredna nazočnost na sjednicama pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama Zakon.

Ova se obveza primarno odnosi na državna tijela te predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i druga tijela javne vlasti kada je to opravdano.

Građani mogu podnijeti predstavku Povjereniku za informiranje ako uoče nepravilnosti u osiguravanju javnosti rada.

O načinu osiguravanja javnosti sjednica (javnosti rada) informirajte se u Smjernici o javnosti rada koja je dostupna ovjde https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/

Postupanje po zahtjevu

Zahtjev za pristup informacijama

Zahtjev se podnosi tijelu javne vlasti, a ono je dužno odlučiti o zahtjevu (pružiti informaciju ili ograničiti pristup u cijelosti ili djelomično donošenjem rješenja) u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Korisnik može podnijeti zahtjev pisanim (uključujući e-mail) ili usmenim putem.

Pisani zahtjev sadrži:

  • naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  • podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije (opis informacije),
  • ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati korisnika da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama je isključena (članak 1) ako se radi o podnescima za stranaka (i s njima izjednačenih osoba) u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Također, Zakon se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske kao ni na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

U nekim slučajevima tijelo javne vlasti neće biti u mogućnosti odlučiti o zahtjevu, nego je obvezno zahtjev proslijediti drugom tijelu.

Prvi je slučaj kada tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, ali ima saznanja o tijelu koje je posjeduje. Tada je dužno bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, i o tome obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Drugi je slučaj kada tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik. U tom slučaju dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, i o tome obavijestiti podnositelja.

Treći je slučaj kada tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji. Tada je dužno bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti informaciju vlasniku informacije, i o tome obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi.

Opći rok za odlučivanje o zahtjevu je 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva. U određenim slučajevima rok za odlučivanje o zahtjevu može se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji, i to

ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, ili
ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, obavijestiti podnositelja zahtjeva o produljenju roka i navesti razloge.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u cijelosti ili djelomično, ako se informacija odnosi na zakonom propisana ograničenja i ako je provelo odgovarajuću proceduru, u pravilu test razmjernosti i javnog interesa. Razlozi za ograničenje su propisani u članku 15. Zakona.

Apsolutno ograničenje odnosi se na informacije koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Relativna ograničenja odnosno situacije kada će tijelo provesti test razmjernosti i javnog interesa odnose se na

  • informacije klasificirane stupnjem tajnosti
  • informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu
  • informacije koje predstavljaju poreznu tajnu
  • informacije koje predstavljaju osobne podatke
  • informacije koje predstavljaju intelektualno vlasništvo, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava;
  • informacije kojima je pristup ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;
  • informacije za koje je posebnim zakonima propisano ograničenje pristupa.

Osim razloga za ograničenje pristupa propisanih zakonom, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

  • onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne;
  • onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Također, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:

  • informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade;
  • informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Provedbom testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti treba ocijeniti treba li dati prednost načelu javnosti ili zaštiti posebnog interesa koji proizlazi iz ograničenja. Ako se radi o klasificiranoj informaciji, tijelo javne vlasti mora zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Test se ne provodi ako se radi o informaciji koja se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima.

Tijelo javne vlasti u pravilu pruža informaciju putem koji je naznačio korisnik u zahtjevu (npr. poštom, e-mailom). Ako korisnik ne naznači kako želi primiti informaciju, tijelo javne vlasti će je dostaviti na najekonomičniji način.

Tijelo javne vlasti može naplatiti troškove nastale pružanjem i dostavom informacije (troškove kopiranja, skeniranja, poštanske troškove), sukladno posebnim Kriterijima koje donosi Povjerenik za informacije (NN 12/2014). http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_12_231.html

U pravilu, cijena jedne stranice kopije A4 je 0,25 kn, a skenirane stranice 0,80 kn. U slučaju kad troškovi iznose više od 150 kn, tijelo će pozvati korisnika da unaprijed položi iznos troškova. Tijelima se preporuča da troškove do 50,00 kn ne naplaćuju.

Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

  1. kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,
  2. kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,
  3. kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,
  4. kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka utvrđena propisom,
  5. kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama,
  6. kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja,
  7. ako korisnik ne ispravi zahtjev u roku od 5 dana.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev i ograničiti pristup informacijama kada se radi o informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka odnosno kada u ostalim slučajevima ograničenja iz članka 15, stavaka 2., 3, i 4. provedbom testa razmjernosti i javnog interesa ocijeni da preteže zaštićeni interes.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev i

  • ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama,
  • ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
  • ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Više informacija o načinu postupanja po zahtjevima, ispravljanju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva, produženju roka za rješavane zahtjeva, ustupanju zahtjeva, neprimjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, zakonskim ograničenjima i donošenju odluka u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama, žalbenom postupku i upravnom sporu možete pronaći u Priručniku za službenike za informiranje.

Također, upućujemo vas na smjernice Povjerenika za informiranje o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa Smjernice za primjenu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama – provedba testa razmjernosti i javnog interesa te smjernice u vezi instituta zlouporabe Smjernice o zlouporabi prava na pristup informacijama