Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati korisnika da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama je isključena (članak 1) ako se radi o podnescima za stranaka (i s njima izjednačenih osoba) u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Također, Zakon se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske kao ni na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

U nekim slučajevima tijelo javne vlasti neće biti u mogućnosti odlučiti o zahtjevu, nego je obvezno zahtjev proslijediti drugom tijelu.

Prvi je slučaj kada tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, ali ima saznanja o tijelu koje je posjeduje. Tada je dužno bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, i o tome obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Drugi je slučaj kada tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik. U tom slučaju dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, i o tome obavijestiti podnositelja.

Treći je slučaj kada tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji. Tada je dužno bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti informaciju vlasniku informacije, i o tome obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi.

Opći rok za odlučivanje o zahtjevu je 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva. U određenim slučajevima rok za odlučivanje o zahtjevu može se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji, i to

ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, ili
ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, obavijestiti podnositelja zahtjeva o produljenju roka i navesti razloge.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u cijelosti ili djelomično, ako se informacija odnosi na zakonom propisana ograničenja i ako je provelo odgovarajuću proceduru, u pravilu test razmjernosti i javnog interesa. Razlozi za ograničenje su propisani u članku 15. Zakona.

Apsolutno ograničenje odnosi se na informacije koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Relativna ograničenja odnosno situacije kada će tijelo provesti test razmjernosti i javnog interesa odnose se na

• informacije klasificirane stupnjem tajnosti
• informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu
• informacije koje predstavljaju poreznu tajnu
• informacije koje predstavljaju osobne podatke
• informacije koje predstavljaju intelektualno vlasništvo, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava;
• informacije kojima je pristup ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;
• informacije za koje je posebnim zakonima propisano ograničenje pristupa.

Osim razloga za ograničenje pristupa propisanih zakonom, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

• onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne;
• onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Također, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:

• informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade;
• informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Provedbom testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti treba ocijeniti treba li dati prednost načelu javnosti ili zaštiti posebnog interesa koji proizlazi iz ograničenja. Ako se radi o klasificiranoj informaciji, tijelo javne vlasti mora zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Test se ne provodi ako se radi o informaciji koja se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima.

Tijelo javne vlasti u pravilu pruža informaciju putem koji je naznačio korisnik u zahtjevu (npr. poštom, e-mailom). Ako korisnik ne naznači kako želi primiti informaciju, tijelo javne vlasti će je dostaviti na najekonomičniji način.

Tijelo javne vlasti može naplatiti troškove nastale pružanjem i dostavom informacije (troškove kopiranja, skeniranja, poštanske troškove), sukladno posebnim Kriterijima koje donosi Povjerenik za informacije (NN 12/2014). http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_12_231.html

U pravilu, cijena jedne stranice kopije A4 je 0,25 kn, a skenirane stranice 0,80 kn. U slučaju kad troškovi iznose više od 150 kn, tijelo će pozvati korisnika da unaprijed položi iznos troškova. Tijelima se preporuča da troškove do 50,00 kn ne naplaćuju.

Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

1. kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,
2. kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,
3. kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,
4. kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka utvrđena propisom,
5. kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama,
6. kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja,
7. ako korisnik ne ispravi zahtjev u roku od 5 dana.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev i ograničiti pristup informacijama kada se radi o informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka odnosno kada u ostalim slučajevima ograničenja iz članka 15, stavaka 2., 3, i 4. provedbom testa razmjernosti i javnog interesa ocijeni da preteže zaštićeni interes.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev i

• ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama,
• ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
• ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.