[:hr]

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije (9. prosinca), u četvrtak, 7. prosinca 2017. u Hrvatskom saboru, održana je 3. tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, pod nazivom „Strategija i akcijski planovi suzbijanja korupcije u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra“. Budući da provedba Strategije, unatoč kvalitetnim pratećim dokumentima i akcijskim planovima, ne daje zadovoljavajuće rezultate te je percepcija korupcije u hrvatskom društvu posljednjih godina u porastu, svrha okupljanja bila je raspraviti uspješnost mjera prevencije i suzbijanja korupcije u Hrvatskoj, kako bi se osigurala što kvalitetnija provedba Akcijskog plana provedbe Strategije za 2017. i 2018. godinu.

Na sjednici su uz predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije dr. Željka Jovanovića govorili i g Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, g. Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik, gđa Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, dr. Anamarija Musa, povjerenica za informiranje, gđa Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva te prof. dr. Nenad Zakošek, predsjednik Vijeća GONG-a.

Povjerenica za informiranje, dr.sc. Anamarija Musa, sudjelovala je na sjednici te je tom prilikom istaknula da, unatoč slabim učincima prvog strateškog dokumenta za suzbijanje korupcije, usvojenog 2002., postojeći strateški i koordinacijski sustav protekom vremena raste i jača, kako u smislu kvalitete i učinka aktivnosti koje se planiraju, tako i u smislu koordiniranja provedbe, stoga je u ovom četvrtom strateškom dokumentu oblikovan znatno rafiniraniji i inkluzivniji pristup problematici korupcije, tako da su u Savjetu koji je koordinativno tijelo zastupljeni i predstavnici civilnog društva i medija. Međutim, povjerenica je naglasila da provedba često zaostaje za željama, ponekad iz prozaičnih razloga, kao što su personalne promjene u tijelima ili nedostatak sredstava za provedbu mjera koje traže ulaganja, a ponekad i zbog otpora temeljitom rješavanju pitanja ili nedovoljne prepoznatosti problema. U svakom slučaju, suzbijanje korupcije, osobito u preventivnoj dimenziji, dugotrajan je proces koji traži uključivanje svih aktera i dionika, bez obzira na političke pozicije i ideologiju, jer korupcija, kao i novac, nema boju.

„Iz perspektive povjerenice za informiranje, koja ima dužnost štititi i promicati pravo na pristup informacijama, smatram da su mjere koje promiču transparentnost, odgovornost i integritet sustava ključne za suzbijanje korupcije. Vjerujem da ćete se složiti, kao što su to znali i upravljači i vlastodršci u starim demokracijama, zatvorenost i mrak pogodna su mjesta za sve vrste nepravilnosti. Stoga je upravo osvjetljavanje i iznošenje na svjetlost dana procedura, odlučivanja, odluka, rada tijela javne vlasti te potrošnje javnih sredstava ono što razlikuje nekorumpirana od korumpiranih društava.“, rekla je povjerenica u svom izlaganju.

Povjerenik za informiranje je, prema dva akcijska plana proizašla iz važeće Strategije suzbijanja korupcije, nositelj provedbe ukupno 24, a sunositelj 26 aktivnosti, pri čemu istodobno usmjerava na jačanje kapaciteta tijela javne vlasti da osiguraju transparentnost svog djelovanja s jedne strane te na osvješćivanje javnosti i korisnika prava na pristup informacijama, s druge. Svijest, znanje i vještine tijela javne vlasti za transparentan rad, kao i svijest, znanje i vještine korisnika za efikasno služenje svojim pravom dvije su strane istog za korupciju neprikladnog novčića, koji trebaju biti dio svakog napora za suzbijanje korupcije. U tom smislu institucija Povjerenika za informiranje redovito provodi edukacije i usavršavanja za provedbu ZPPI, izdaje publikacije, objavljuje svoju praksu i izvještava javnost o provedbi Zakona putem interneta, newslettera, društvenih mreža i drugo. Mjere Povjerenika u Akcijskom planu 2015-2016. čine 15% svih provedenih mjera, što pokazuje da je institucija prihvatila i realizirala svoju ključnu ulogu u suzbijanju korupcije. Istaknula je također da je Povjerenik za informiranje u četiri godine svoga postojanja riješio oko 2.000 žalbi korisnika i isti broj predstavki kojima upozoravaju na izostanak transparentnosti.

Povjerenica je također naglasila da je za efikasnije suzbijanje korupcije potrebno da tijela javne vlasti u svom svakodnevnom radu usvoje načela suzbijanja korupcije i postupaju po svim propisima i smjernicama koje su uspostavljene u tu svrhu. Ujedno, kao nadomjestak ranijim pritiscima iz Europske unije u procesu pristupanja, danas glavni korektiv i pritisak za efikasniju provedbu akcijskih planova trebaju biti javnost i mediji te najviše državne institucije, osobito Hrvatski sabor i njegovo Nacionalno vijeće. Naime, javnost, uz pomoć medija, treba usmjeriti više pozornosti na proces implementacije Akcijskog plana, odnosno Strategije u cijelosti, kako bi se suzbijanjem i sankcioniranjem korupcije osiguralo odgovorno funkcioniranje javnog sektora, koji postoji da bi služio građanima, gospodarstvu i društvu u cjelini.

[:]