Od 20. do 21. rujna 2017. u Manchesteru, Ujedinjeno Kraljevstvo, održana je deseta po redu Međunarodna konferencija povjerenika za informiranje (International Conference of Information Comissioners) pod nazivom ‘Povjerenje, transparentnost i progresivna informacijska prava’ (Trust, transparency and progressive information rights, https://icic2017open.org/). Konferencija, koja se redovito održava od 2003. kada je prvi puta povjerenike za informiranje i druge institucije u čijoj je nadležnosti zašita prava na pristup informacijama (omudsmane, agencije za osobne podatke i pristup informacijama) ugostio Berlin, održala se drugi put za redom u Manchesteru (uz onu održanu 2005.) uz zajedničko domaćinstvo povjerenice za informiranje Ujedinjenog Kraljevstva Elizabeth Denham te v.d. povjerenice za informiranje Škotske Margaret Keyse. Konferencija je okupila povjerenike za informiranje iz 30-ak država te delegate, uz sudjelovanje predstavnika akademske zajednice, medija i udruga te javne uprave.
Najznačajniji ishod konferencije jest usvajanje Rezolucije o pravu na pristup informacijama i odgovornosti javnih službi kojom se nastoji istaknuti važnost transparentnosti pružanja usluga od strane organizacija i pojedinaca privatnog sektora kroz različite sustave vanjskog ugovaranja, ousourcinga, koncesija, javno-privatnog partnerstva i slično. Rezolucija se poziva na stanarde otvorenog ugovaranja Partnerstva za otvoreno ugovaranje kojima se nastoji uspostaviti kontrola i transparentnost ugovora i njihove provedbe.
Prilog: Rezolucija na hrvatskom jeziku
Prilog: Rezolucija na engleskom jeziku
Središnji dio konferncije održan je 20. rujna kada je u cjelodnevnom otvorenom programu razmatrano nekoliko ključnih tema vezanih uz ostvarivanje prava na pristup informacijama. Uvodno predavanje pod nazivom ‘U obranu otvorenog društva’ održao je profesor dr Alasdair Roberts (University of Massachusetts, School of Public Policy) ističući važnost transparentnosti i ostvarivanja prava na pristup informacija za funkcioniranje demokracije te društveni i gospodarski napredak. Drugo uvodno predavanje održala je Emily O’Riley, pučka pravobraniteljica EU (https://www.ombudsman.europa.eu/hr/home.faces) i prva povjerenica za informiranje Republike Irske, naglašavajući seizmički utjecaj koje su tehnološke promjene imale na informiranje građana i mogućnost kontroliranja vlasti. Posebice u EU, koju se često optužuje da nedostatak demokratičnosti, upravo transprentnost omogućuje povratak povjerenja građana u institucije. U pojedinim sesijama koje su moderirali povjerenici i novinari, sudjelovao je niz ključnih predstavnika institucija i korisnika prava na pristup informacijama koji su predstavlili svoja iskustava i projekte kojima su znatno doprinijeli transparentnosti – od australskog povjerenika Timothyja Pilgrima, kanadske povjerenice Suzanne Legaut, irskog povjerenika i ombudsmana Petera Tyndalla, indijskog povjerenika Radhe Krisha Mathura, meksičkog povjerenika Oscara Mauricia Guerrera Forda i drugih, primjerice Melanie Ann Pustay, direktorice Ureda za informacijsku politiku ministarstva pravosuđa SAD-a, pa do predstavnika najznačajnijih globalnih i europskih udruga u području transparentnosti – Helen Darbishire, potpredsjednice Access Info Europe, Mauricea Frankela, direktora britanske Campaign for Freedom of Information, Tobyja Mendela, izvršnog direktora Centre for Law and Democracy, Arne Semsrotta iz njemačke Frag den Staat, Alexa Kashumova iz bugarskog Access to Information Program te predstavnika medija koji su se osobito istakli u ovom području, kao što su Marc Ellison s BBC-a i Will Moy, iz udruge Full fact, servisa za provjeru činjenica.
Zaključci prvog dana mogu se sažeti u sljedeće tvrdnje:
- Posljednjih 20-ak godina došlo je do snažne, sveobuhvatne i temeljite promjene shvaćanja o tome koje su informacije dostupne građanima – povećala se količina informacija u javnoj domeni, a tehnološke promjene znatno su povećale dostupnost informacija; upravljanje dokumentima u tijelima javne vlasti, uz nove tehnologije, ključno je za ostvarivanje prava na pristup informacijama
- Otvoreni podaci, kao i ostale proaktivno objavljene informacije, značajan su resurs za novinare, udruge i akademsku zajednicu, ali nažalost nisu dovoljno iskorištene
- Informacija sama po sebi nije uvijek dovoljna, već je, kako ne bi došlo do nerazumijevanja i krive interpretacije, a time i pada povjerenja u institucije, potrebno dati dodatna objašnjenja (tijela javne vlasti) odnosno interpretirati i kontekstualizirati informaciju (mediji, udruge)
- Nema najboljeg ili jedinstvenog modela za zaštitu prava na pristup informacijama (povjerenik, ombudsman, agencija, itd.) već odabir ovisi o kontekstu, političkoj i pravnoj kulturi, resursima institucije, u smislu financijskih sredstava za aktivnosti te broja zaposenih, te osobito o samoj osobi povjerenika koji sa svojom vizijom i posvećenosti određuje kvalitetu institucije u zadanom okružuju
- Vlade i druga tijela javne vlasti mogu povjerenika vidjeti kao partnera u izgradnji boljeg društva ili kao smetalo, ovisno o vlastitoj orijentaciji i posvećenosti javnom interesu
Drugog dana konferencije, 21. rujna, održan je cjelodnevni zatvoreni dio u kojem su sudjelovali povjerenici za informiranje razmatrajući konkretna pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom radu te izazove koji se pred njih postavljaju, kako u organizacijsko-financijskom i političkom smislu, tako i u pogledu ključnih pitanja transparentnosti koja će biti relevantna u predstojećem razdoblju. Osobito je istaknuta potreba za uključivanjem u Partnerstvo za otvorenu vlast, kako na nacionalnoj razini, tako i globalno, kao i uspostava sustava pomoći (publikacija, radionica) za razmjenu iskustava koja bi poslužila novoimenovanim povjerenicima.
Objavljeno: 25.9.2017.
[:]
