Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa sudjelovala je na otvorenju proširene izložbe Instituta za kulturu i etiku “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj”, koja je povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije postavljena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te će biti otvorena do 22. prosinca.
Na izložbi su prezentirane najznačajnije protukorupcijske odredbe iz srednjovjekovnih pravnih akata, statuta srednjovjekovnih gradova nastalih na tlu Hrvatske, od Vinodolskog zakona preko Senjskog i Riječkog statuta te Hrvatskoglagoljskog Krčkog ili Vrbničkog statuta do Zadarskog, Splitskog i Dubrovačkog statuta. Uz povjerenicu za informiranje, otvaranje izložbe pozdravili su dr.sc. Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, prof.dr. Igor Gliha, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i g. Zorislav Antun Petrović, autor izložbe ispred udruge Kultura i etika.
Tom prilikom, povjerenica za informiranje istaknula je da se, u svrhu suzbijanja korupcije, kako u starim demokracijama, tako i danas, kao jedan od ključnih alata koristi transparentnost, danas ozakonjena u više od 130 država putem zakona, a često i ustavnih jamstava, prava građana na pristup informacijama, koje podrazumijeva da je javno sve što nije iz nekog legitimnog i zakonom propisanog razloga zaštićeno, osobito ako se odnosi na potrošnju javnih sredstava.
„Standardna obveza transparentnosti rada ugrađena je u većinu pravnih akata svih uređenih zemalja. Te nam odredbe svjedoče o važnosti institucija i efikasnih pravno uređenih postupaka koje osiguravanju ostvarivanje javnog interesa i omogućuju transparentnost u obavljanju poslova tijela javne vlasti. Ujedno, pokazuju da suzbijanje korupcije nije i nikada neće biti završen posao, već da je to trajni napor koji osigurava razvoj društva u cjelini.“, naglasila je povjerenica za informiranje, posebno ističući na izložbi prikazane antikorupcijske odredbe Korčulanskog statuta iz 1265. godine, koje su propisivale javnost rada i dostupnost određenih vrsta dokumenata i informacija, što pokazuje da su i hrvatske srednjovjekovne zajednice prepoznavale važnost transparentnosti i zahtijevale da javnost bude upoznata s radom uprave.
Više informacija na http://www.kultura-i-etika.hr/