Hrvatski sabor jučer je na svojoj sjednici gotovo jednoglasno (uz 1 suzdržani glas) prihvatio Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu, koji je u skladu s djelokrugom rada i povjerenim joj zadacima podnijela parlamentu Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa.
Izvješće, koje se odnosi na drugu godinu rada Povjerenika kao zaštitnika i promicatelja prava na pristup informacijama, sadrži detaljan prikaz postupanja prema zahtjevima za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupanja u okviru žalbenog postupka, kao i temeljem predstavki i upita korisnika, zatim podatke o provedbi inspekcijskog nadzora i podatke vezane uz analitičko praćenje provedbe pojedinih odredbi Zakona te druge činjenice vezane uz postupanje Povjerenika za informiranje tijekom izvještajnog razdoblja, a temelji se na podacima Povjerenika i izvješćima tijela javne vlasti. Ove godine je zakonsku obvezu dostave izvješća ispunilo 4.539 ili 76,41% tijela javne vlasti.
Na svim razinama i u svim skupinama tijela uočene su nepravilnosti u postupanju sa zahtjevima građana, osobito u pogledu poštivanja rokova i načina odlučivanja o zahtjevima, čemu svjedoči i činjenica da na svakih 10 zakonitih rješenja dolazi 17,2 nezakonitih rješenja, što je pogoršanje u odnosu na prošlu godinu kada je taj odnos bio 10 naprema 12.
Osobito je zabrinjavajuće ignoriranje zahtjeva građana za pristup informacijama, što je u gotovo dvije trećine slučajeva razlog za podnošenje žalbe Povjereniku.
Kritičnim je ocijenjena i slaba provedba savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini i od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i slabo poznavanje obveza vezanih uz omogućavanje ponovne uporabe informacija (otvorenih podataka) te time i provedbe dijela Zakona kojim je preuzeta europska pravna stečevina.
Značajnija odstupanja od zadovoljavajuće razine transparentnosti i otvorenosti uočena su osobito na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu, iako i među njima postoje primjeri dobre prakse u provedbi Zakona.
U cjelini, Povjerenik za informiranje ocjenjuje da se stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti postupno poboljšava, kako u smjeru jačanja objave informacija na Internetu, tako i u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika, što je rezultat bolje osposobljenosti tijela javne vlasti za provedbu Zakona i veće svijesti o važnosti transparentnog i otvorenog rada. S obzirom na intenzivne aktivnosti praćenja i promicanja, uz redovite zaštitne postupke po žalbama, tijela javne vlasti postaju svjesnija svojih obveza i vještija u provedbi Zakona.
Izvješće je prethodno jednoglasno prihvaćeno na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, dok se na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije nije okupio kvorum za raspravu o toj točci dnevnoga reda.
