U dvorani Judita Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je 28. i 29. rujna 2026. godine održano VIII. godišnje savjetovanje službenika za informiranje, na kojem je sudjelovalo više od 150 službenika za informiranje i drugih predstavnika tijela javne vlasti.
U uvodnom obraćanju, povjerenica za informiranje Anita Markić naglasila je kako je takav stručni skup od višestruke koristi, kako za službenike za informiranje tako i za Povjerenika, radi razmjene iskustava. „Nikome poslovi službenika za informiranje nisu osnovni ni jedini poslovi koje rade te je doprinos službenika za informiranje u tom upravnom području tim značajnija, pri čemu ni uloga Povjerenika za informiranje kao samostalnog i neovisnog državnog tijela i službenika Ureda povjerenice koji obavljaju sve poslove vezane uz zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama, nije zanemariva“ poručila je povjerenica Markić.
Nakon uvodnog obraćanja povjerenice, sudionicima su se pozdravnim riječima obratili ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, predsjednica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Inga Vezmar Barlek te predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske prof. dr. sc. Frane Staničić.
S obzirom da je VIII. godišnje savjetovanje službenika za informiranje započelo u ponedjeljak, 28. rujna, na Međunarodni dan prava na pristup informacijama, savjetnica povjerenice za informiranje Iva Rašić Puš uvodnim izlaganjem sudionicima je ukazala na važnost toga dana i prezentirala kako je to pravo regulirano u pojedinim zemljama svijeta.
Potom je predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske prof. dr. sc. Frane Staničić, ujedno profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlaganjem na temu Uvid u spis i zahtjev za pristup informacijama – različita prava, različita svrha, prisutnima naglasio kako su pravo na uvid u spis i pravo na pristup informacijama različiti pravni instituti s različitom ustavnom i zakonskom funkcijom. „Uvid u spis predstavlja postupovno pravo osobe povezano s njezinim položajem u konkretnom postupku te služi djelotvornom ostvarivanju prava obrane, prava na saslušanje, prava na pravni lijek i drugih procesnih jamstava. Stoga se stranka, kada zahtijeva informacije iz postupka čija je dostupnost uređena posebnim postupovnim propisima, svojim procesnim pravom ne koristi putem Zakona o pravu na pristup informacijama.“ kazao je prof. dr. sc. Staničić i nastavio: „Nasuprot tome, činjenica da se određena već postojeća informacija ili dokument nalazi u spisu predmeta sama za sebe ne isključuje pravo na pristup informacijama. Iz područja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama izrijekom je isključen zahtjev za uvid u cjelokupni spis, ali ne i svaki zahtjev za pojedinačnom informacijom sadržanom u spisu. Je li u konkretnom slučaju riječ o procesnom uvidu ili pristupu informaciji utvrđuje se prema procesnom položaju podnositelja, vezi tražene informacije s konkretnim postupkom i predmetu zahtjeva, a ne prema fizičkom mjestu na kojem se dokument nalazi niti prema nazivu koji je podnositelj dao svojem zahtjevu.“.
Nakon uvodnih izlaganja održana su dva panela. Na prvom panelu razgovaralo se o upravnom području zaštite okoliša na kojem su predstojnica Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Lana Ofak, voditelj Službe za žalbe i zastupanje u zaštiti okoliša i prirode i ujedno službenik za informiranje u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Josip Kovilić i voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenice Dubravka Bevandić razgovarali o usklađenosti Zakona o zaštiti okoliša s Arhuškom konvencijom, ali i o razlozima ostvarivanja prava pristupa informacijama o okolišu primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne odredbama Zakona o zaštiti okoliša po kojem je Povjerenik za informiranje također određen za drugostupanjsko tijelo u žalbenim postupcima. Na kraju panela, sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Senka Orlić-Zaninović prezentirala je upravnosudsku praksu koja se odnosi na zaštitu okoliša.
Na drugom panelu razgovaralo se o upravnom području arhivskog gradiva, na kojem su viša ustavnosudska savjetnica Marijana Majnarić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Jozo Ivanović i voditeljica Službe u Uredu povjerenice Dubravka Bevandić razgovarali o načinu pristupa arhivskom gradivu. Pojašnjena je razlika između ostvarivanja prava na pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i pristup arhivskom gradivu prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima. Razgovor je vođen na temu dostupnosti arhivskog gradiva i o slučajevima kada arhivsko gradivo nije dostupno ako je riječ o zaštićenim podacima kao što su osobni ili klasificirani podaci. Tijekom panela prezentirana je i upravnosudska i ustavnosudska praksa te je posebna naglasak stavljen na predmet arhivskog gradiva o kojem je odlučivao Europski sud za ljudska prava. Istaknuto je da je Europski sud za ljudska prava prihvatio da pristup službenim dokumentima u određenim okolnostima može biti zaštićen člankom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a također je prihvatio mogućnost ograničenja pristupa zbog zaštite nacionalne sigurnosti.
Drugi dan okruglog stola započeo je panelom na temu digitalne pristupačnosti koji je moderirao savjetnik povjerenice za informiranje Marko Kovačić i u kojem su sudjelovali pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, voditeljica Službe za popularizaciju digitalnih kompetencija i digitalnu pristupačnost u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Tamara Horvat Klemen, savjetnica u Zajednici saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Katarina Strunjak i ekspert za digitalnu pristupačnost Bruno Tot. Tijekom panela, naglašeno je kako je omogućavanje pristupa digitalnom sadržaju osobama s invaliditetom pretpostavka za učinkovito korištenje njihovog prava na pristup informacijama, ocijenjeno je trenutno stanje u području digitalne pristupačnosti u Hrvatskoj, raspravljeni su najčešći razlozi nepristupačnosti te su dani konkretni praktični prijedlozi kako mrežne stranice tijela javne vlasti učiniti pristupačnijima korisnicima.
S obzirom na sve veći broj predstavki koje se odnose na provedbu savjetovanja s javnošću i kojima se ukazuje na nepravilnosti u provedbi, ali i traži da Ured povjerenice onemogući donošenje propisa ili akta zbog propusta u provedbi ili neprovedbe savjetovanja s javnošću, na zadnjem panelu VIII. godišnjeg savjetovanja službenika za informiranje koji je moderirala voditeljica Službe za praćenje i promicanje prava na pristup informacijama u Uredu povjerenice Zrinka Oreb, sudionici su imali priliku čuti od sutkinje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Blanše Turić praksu Visokog upravnog suda u kontekstu odredbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, od pomoćnice ravnateljice Ureda za zakonodavstvo Nikoline Matić nadzornu ulogu stručne službe Vlade Republike Hrvatske u savjetovanjima koja se provode prema odredbama Zakona o instrumentima politike boljih propisa te od službenice za informiranje Ljiljane Podunajec i voditeljice Službe za razvoj i organizaciju Gradske uprave Anne Marie Žigman kako se u Gradu Zagrebu provode savjetovanja s javnošću.
Nakon održanih panela savjetnice povjerenice za informiranje Marija Bošković, Anera Šarić Udovičić i Antonija Jančić sudionicima su prezentirale tri studije slučaja, a potom su, uz njih tri, odgovore na pitanja postavljena putem aplikacije Slido dali i voditeljica Službe Dubravka Bevandić i savjetnici povjerenice za informiranje Tanja Dvorski i Mario Božićević.
VIII. godišnje savjetovanje službenika za informiranje zatvorila je povjerenica za informiranje Anita Markić koja se zahvalila svima koji su sudjelovali u panelima i koji su službenicima za informiranje dali osvrt na teme dostupnosti informacija o okolišu, arhivskom gradivu, digitalnoj pristupačnosti, savjetovanju s javnošću i praksi Povjerenika za informiranje te zaključno naglasila da je i nadalje službenicima za informiranje potrebna edukacija i razmjena iskustava kako bi se Zakon o pravu na pristup informacijama učinkovitije provodio.
