[:hr]U Berlinu je 22-24. veljače 2017. u organizaciji njemačkog Saveznog povjerenika za zaštitu osobnih podataka i pristup informacijama, održan drugi sastanak neovisnih institucija za pristup informacijama. Na sastanku je kao predstavnica Republike Hrvatske sudjelovala povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa,  kao i voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama mr.sc. Dubravka Bevandić.Sastanak je okupio povjerenike za informiranje europskih zemalja kao i druga tijela nadležna za pristup informacijama (ombudsmane, agencije za zaštitu osobnih podataka) sa svrhom razmatranja napretka i ključnih izazova u razvoju transparentnosti i otvorenosti u europskim državama, temeljem pravnog okvira za pristup informacijama i njegove primjene. Na konferenciji

[:hr]U utorak, 28. veljače 2017., u 14:00 sati održat će se prvi tematski webinar za tijela javne vlasti, odnosno službenike za informiranje. Planirana tema odnosi se na postupanje sa zahtjevima za pristup informacijama te će u 40 minuta biti obrađeni svi koraci koje je potrebno poduzeti prilikom zaprimanja i rješavanja zahtjeva.Zainteresiranim sudionicima pristup webinaru omogućen je s bilo kojeg mjesta gdje ima računalo i pristup internetu, kao i ekonomičnost te mogućnost postavljanja pitanja predavaču.Pozivamo Vas da se u utorak pridružite webinaru u 14:00 sati, na poveznicihttps://connect.carnet.hr/informiranje/na kojoj se prijavljujete unošenjem svog imena i prezimena kao gost (nije potrebna lozinka). Od

[:hr]U okviru obilježavanja Dana otvorenih podataka (OpenDataDay Hrvatska), 3. ožujka 2017. godine, u prostorijama Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, održan je okrugli stol Otvoreni podaci u organizaciji Povjerenika za informiranje, kao nadzornog tijela koje štiti, prati i promiče pravo na pristup i ponovnu uporabu informacija te provedbu Zakonom o pravu na pristup informacijama propisane obveze proaktivnog objavljivanja podataka u otvorenim, strojno čitljivim formatima (otvoreni podaci). Okrugli stol okupio je preko 100 pripadnika stručne javnosti, uključujući državne dužnosnike i službenike, predstavnike tijela javne vlasti, pripadnike civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice, medija, inozemne stručnjake i dr., s ciljem raspravljanja o

[:hr]U četvrtak, 16. veljače 2017., održan je znanstveno-stručni skup Instituta za javnu upravu na temu  „Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora?“. Suurednica skupa bila je povjerenica za informiranje doc.dr.sc. Anamarija Musa, zajedno s prof.dr.sc. Ivanom Koprićem, predsjednikom Instituta i profesorom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te doc.dr.sc. Teom Giljevićem, također s Pravnog fakulteta. Skup je uz predsjednika Instituta za javnu upravu, prof.dr.sc. Ivana Koprića, pozdravio i potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić.Naglasci savjetovanja, kao i publikacije u kojoj su objavljeni radovi prezentirani na skupu, odnosili su se na pitanja transparentnosti i otvorenosti tijela

[:en]In order to conduct research on the effectiveness of the pro deo system (with legal costs paid by the state at the instruction of the court), the Hungarian Helsinki Committee, a non-governmental organization dealing with human rights, asked Hungarian authorities for access to information related to the procedures of appointing a pro deo attorney. A part of the competent authorities refused to do so, stating that the information sought qualified as personal data that cannot be revealed under Hungarian law.Since the Hungarian courts have not ordered the publication of the requested information, in the proceedings the Helsinki Committee filed a

[:hr]Mađarski helsinški odbor, nevladina organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava, za potrebe istraživanja učinkovitosti instituta obrane okrivljenika po službenoj dužnosti, zatražio je od mađarskih vlasti pristup informacijama vezanima za postupke imenovanja odvjetnika određenih za branitelje po službenoj dužnosti, što je dio nadležnih tijela odbio učiniti, pozivajući se na zaštićene osobne podatke kao ograničenje pristupa informacijama propisano mađarskim zakonom.Budući da mađarski sudovi nisu naložili objavu traženih informacija, u predmetnom postupku je Helsinški odbor podnio žalbu Europskom sudu za ljudska prava radi onemogućavanja ostvarivanja prava na pristup informacijama, pozivajući se na članak 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.ELJSP