Aarhuška konvencija međunarodni je sporazum koji države potpisnice (njih 46) obvezuje na poštivanje principa okolišne demokracije, osiguravanjem prava građana na informacije, njihova sudjelovanja u donošenju odluka i pristupa pravosuđu u okolišnim pitanjima. Hrvatska je Konvenciju ratificirala i prenijela u svoje zakonodavstvo 2007. godine te time preuzela obvezu izvještavanja o provedbi iste svake tri godine.
Povjerenik za informiranje, za kojeg je Zakonom zaštiti okoliša izričito propisano da je žalbeno tijelo u slučaju odbijanja zahtjeva za davanje informacije o okolišu, sudjelovao je u radnoj skupini koja izrađuje Nacrt IV. nacionalnog izvješća o provedbi Konvencije. Valja naglasiti da, u pogledu informacija o okolišu, Povjerenica u svom radu konstantno ističe potrebu jačanja svijesti građana i civilnog društva o mogućnosti pristupa informacijama i uključivanja u savjetovanja u pitanjima okoliša, kako prema posebnom režimu uređenom Zakonom o zaštiti okoliša, tako i prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Pored nacionalnog, postoji i paralelno Izvješće organizacija civilnog društva o provedbi Aarhuške konvencije, koje za cilj ima pružanje slike stanja iz perspektive okolišnih organizacija. Izvješće organizacija civilnog društva za razdoblje 2014.-2016. sadrži pregled propisa koji su neusklađeni s Konvencijom te nudi primjere iz prakse u kojima je došlo do kršenja Konvencije, u kojima je ostvarivanje prava na pristup informacijama često otežano ili gotovo nemoguće, a sudjelovanje javnosti svedeno na birokratski postupak organiziranja prekratke javne rasprave, nakon koje se zaprimljena mišljenja javnosti u pravilu odbacuju. Izvješće sadrži i dijelove Godišnjeg izvješća Povjerenika za informiranje o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu.
Izvješće možete preuzeti ovdje.
Objavljeno: 18.1.2017.
[:]
