Kao sastavni dio aktivnosti koje prethode Summitu Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Parizu, čiji je domaćin Francuska u svojstvu supredsjedateljice Upravnim odborom Inicijative, Francuski institut je u suradnji s Povjerenikom za informiranje organizirao okrugli stol „Otvoreni podaci – neizostavan element otvorene vlasti u Francuskoj i Hrvatskoj“ 21. listopada u Medijateci.
Cilj je okruglog stola bio raspraviti i unaprijediti razinu znanja i svijesti o potrebi otvaranja podataka javnog sektora kao važnog pokretača ekonomskog rasta koji se generira njihovom ponovnom uporabom, kao i trasiranje puta na kojima se nalaze Francuska i Hrvatska u ovom procesu, uz prikaz društvenih promjena kojima ovi napori mogu rezultirati.
Savjetnik za suradnju i kulturnu djelatnost i ravnatelj Francuskog instituta, g. Luc Lévy uvodno je istaknuo kako su Francuska i World Resources Institute (Svjetski institut za resurse) 20. rujna ove godine preuzeli predsjedanje Partnerstvom,te kako su identificirana tri velika prioriteta zajedničkog predsjedanja Summitom u Parizu – klima i održivi razvoj, transparentnost, integritet i borba protiv korupcije te zajedničko digitalno dobro. Dodatni su napori uloženi i u otvaranje Partnerstva novim akterima – lokalnim zajednicama, skupštinama, privatnom sektoru, te na nove zemlje članove. Transparentnost, otvaranje podataka i uključivanje građana ključni su alati za odgovor na globalne izazove, a također imaju jasan utjecaj na svakodnevni život i način na koji demokracija funkcionira.
Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa u svome je izlaganju predstavila nadgradnju zakonodavnog okvira kojom je rezultiralo preuzimanje dviju direktiva o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora u nacionalno zakonodavstvo, izrazivši i određeno nezadovoljstvo radi činjenice da ne postoji jasna i nedvosmislena politička podrška ovom procesu u Hrvatskoj, zahvaljujući kojoj bi manje aktivnosti omogućilo puno bolje rezultate. Osim ekonomskog potencijala, otvaranje podataka ključno je za transparentnost vlasti i predstavlja mehanizam za građansku kontrolu javnog sektora. Nedovoljna svijest o potrebi otvaranja podataka očitava se i u činjenici da je do sada u 2016. godini zaprimljeno svega 50-tak žalbi vezanih uz ponovnu uporabu i otvorene podatke, a u 2015. njih 44. Kao prioritetne aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se stanje popravilo navela je podizanje svijesti o mogućnostima korištenja otvorenih podataka, podizanje kvalitete objavljenih podataka, odgovarajuću edukaciju i razvoj kompetencija zaposlenih u prvom redu u središnjim državnim tijelima, uz propisivanje jasnih procedura za otvaranje podataka. Zaključila je kako je uloga medija u traženju i korištenju otvorenih podataka u istraživačkom novinarstvu također ključna u procesu otvaranja podataka javnog sektora u Hrvatskoj.
Božo Zeba, voditelj Službe za podršku korisnicima u Upravi za e-Hrvatsku Ministarstva uprave pružio je uvid u napore koje država ulaže u otvaranje i objavljivanje setova podataka na Portalu otvorenih podataka, ističući kako objavljenih 600 setova ne može biti zadovoljavajući rezultat, ali isto tako je vidljiv napredak koji je notiran i od strane Europske komisije, ocjenom kako je Hrvatska iznad prosjeka .
Suzanne Vergnolle, doktorandica na Sorbonni i zagovarateljica u području privatnosti, otvorenih podataka te uključivanja građana uvodno je istaknula kako je otvaranje podataka u Francuskoj imalo tri važna rezultata – pospješilo je funkcioniranje demokracije i učinkovitost javne uprave, a kreirane su i nove usluge. Ovako dobri rezultati postignuti su zahvaljujući mreži nevladinih udruga i volontera i njihovoj sinergiji s ostalim ključnim dionicima. Predstavila je potom projekte koji su proizašli iz ove suradnje, a koji su tematski grupirani u praćenje rada zakonodavnog procesa, zagovaranje i lobiranje te transparentnost.
Claire-Marie Foulquier-Gazagnes, otpravnica poslova Razvoja i javnih politika u okviru misije Etalab je, moderirajući drugi dio okruglog stola pojasnila kako je francusko iskustvo u otvaranju podataka prolazilo nekoliko etapa – od traženja dokumenata u otvorenom obliku preko otvaranja baza, pa do dijeljenja source kodova. Danas Etalab sudjeluje u velikim i važnim projektima, te u suradnji s tvrtkama poput Google-a i Wiki Data kreira nove usluge za građane i globalno društvo. Privatni sektor tako postaje ne samo korisnik informacija, nego i stvaratelj novih informacija, spremnih za ponovnu uporabu, te su u tom smislu s javnom upravom u partnerskim odnosima. Kvalitetno uređenje problema anonimizacije otvorit će još širi opseg za otvaranje podataka.
U raspravi su sudjelovale još i Lana Podgoršek iz udruge HR OPen/Code for Croatia i Saša Šegrt iz udruge GONG. Nakon okruglog stola održane su fokus grupe, i to o javnim politikama u području otvorenih podataka, portalima otvorenih podataka i aktivizmu u području otvorenih podataka.
[:]
