Pravo na pristup informacijama
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Poveljom o temeljnim pravima EU i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13., 85/15. i 69/22.).
Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. Pravo na pristup informacijama je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo svih fizičkih i pravnih osoba na dobivanje informacija koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti.
Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti, neovisno o obliku u kojem je nastala.
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetu, što je obveza tijela javne vlasti prema članku 10. Zakona, kao i podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti.
Zakon o pravu na pristup informacijama daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama.
Obveznici pružanja informacija su tijela javne vlasti iz članka 5. točke 2. Zakona, a obuhvaćaju državnu upravu i državna tijela, lokalnu samoupravu, javne ustanove i druga tijela s javnim ovlastima, pravne osobe čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica kao i pravne osobe koje temeljem posebnog zakona pretežito ili u cijelosti financiraju iz državnog proračuna odnosno iz javnih sredstava. Tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj ima oko 6000 i njihov popis vodi Povjerenik za informiranje. Taj je popis javno dostupan na poveznici http://tjv.pristupinfo.hr.
- Provjerite je li informacija već javno objavljena na Internet stranici tijela javne vlasti koje prema svom djelokrugu posjeduje informaciju
- Ako informacija nije javno dostupna, konzultirajte Popis tijela javne vlasti http://tjv.pristupinfo.hr i saznajte kontakte službenika za informiranje u tijelu javne vlasti od kojeg želite dobiti informaciju, odnosno tijela za koje mislite da posjeduje informaciju.
- Zahtjev za pristup informacijama možete uputiti pisanim ili usmenim putem
- Ukoliko Vaš zahtjev bude odbijen ili odbačen ili tijelo javne vlasti ne odluči o Vašem zahtjevu u zakonom propisanom roku, možete podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje putem prvostupanjskog tijela odnosno neposredno Povjereniku (šutnja uprave).
- Protiv odluke Povjerenika za informiranje možete podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu, kao i u slučaju kada Povjerenik za informiranje ne riješi žalbu u zakonskom roku.
Ako se radi o informacijama koje po Zakonu moraju biti objavljene (članak 10., 11. i 12.), a tijela javne vlasti ih nisu objavile, korisnik može podnijeti i predstavku Povjereniku za informiranje.
Ako kao novinar, medij ili udruga tražite pristup informacijama, o načinu ostvarivanja tog prava više
informacije pronađite u:
Više se možete informirati i putem naših edukativnih filmova te infografika i promotivnih letaka
Ostvarite pravo na pristup informacijama
Javnost rada
Tijela javne vlasti su dužna osigurati javnost rada na način da javnost informiraju o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad (nazočnosti sjednicama) kao i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredna nazočnost na sjednicama pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.
Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama Zakon.
Ova se obveza primarno odnosi na državna tijela te predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i druga tijela javne vlasti kada je to opravdano.
Građani mogu podnijeti predstavku Povjereniku za informiranje ako uoče nepravilnosti u osiguravanju javnosti rada.
Proaktivna objava informacija
Tijela javne vlasti dužna su po službenoj dužnosti i samoinicijativno (proaktivno) objavljivati informacije značajne za njihov rad i organizaciju. Ova zakonska obveza temelji se na načelu da građani imaju pravo znati kako u njihovo ime vlasti odlučuju i kakvi su rezultati i ishodi tih odluka, ili primjerice kako tijela javne vlasti troše javni novac.
Tijela javne vlasti dužna su veliki dio informacija o svom radu objavljivati na svojim službenim internetskim stranicama, na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, kako propisuje članak 10. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Pravilno ispunjavanje obveze proaktivne objave informacija, koja predstavlja svojevrsni temelj transparentnosti rada tijela javne vlasti, ima dvostruki učinak: što je veći stupanj njenog ispunjenja, to je manji broj pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama, čime se olakšava rad tijela javne vlasti; također, smanjuje se i potreba dodatnog administriranja i angažmana službenika za informiranje oko obrade zahtjeva za pristup informacijama, budući da u slučaju objavljene informacije tijelo javne vlasti korisnika treba obavijestiti da je informacija javno objavljena te mu dostaviti poveznicu na informaciju objavljenu na internetskoj stranici. I najvažnije – korisnici ostvaruju pristup brzo, besplatno i učinkovito te na jednak način.
Svatko ima pravo podnijeti predstavku Povjereniku ako smatra da tijelo javne vlasti ne ispunjava obvezu proaktivne objave informacija.
Člankom 10. Zakona taksativno su navedeni svi podaci koje tijela javne vlasti trebaju objavljivati na svojim internetskim stranicama, a koji se u osnovi mogu svrstati u nekoliko skupina, u cilju postizanja:
tijela javne vlasti dužna su objavljivati opće akte i odluke koje tijela donose, a kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje; nacrte zakona i drugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću, u skladu s člankom 11. Zakona, kao i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama kao informacije o radu formalnih radnih tijela na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika.
tijela javne vlasti dužna su objavljivati zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada, zatim godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka kao i informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt;
tijela javne vlasti dužna su objavljivati podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta, informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa, informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava;
tijela javne vlasti dužna su objavljivati informacije o javnim uslugama koje tijelo javne vlasti pruža, na vidljivu mjestu, uz poveznicu na one koje pruža elektroničkim putem, registri i baze podataka ili informacija o registrima i bazama podataka iz nadležnosti tijela javne vlasti, kao i informacija o načinu pristupa i ponovne uporabe, obavijesti o načinu i uvjetima ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija na vidljivu mjestu, s podacima za kontakt službenika za informiranje, potrebnim obrascima ili poveznicama na obrasce te visinom naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, sukladno Kriterijima za određivanje naknade, odgovori na najčešće postavljana pitanja, informacije o načinu podnošenja upita građana i medija, kao i ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o aktivnostima), u svrhu informiranja javnosti o radu i ostvarivanju prava i izvršavanju obveza korisnika.
Obveza proaktivne objave ne odnosi se na informacije kojima je pristup ograničen temeljem Zakona.
Građani mogu podnijeti predstavku Povjereniku za informiranje ako uoče nepravilnosti u proaktivnoj objavi ili izostanak objave informacija koje su po zakonu tijela javne vlasti dužna objaviti.
Poseban oblik proaktivne objave informacija predstavlja obveza tijela javne vlasti (tijela državne uprave i drugih državnih tijela, pravnih osoba koje osniva Republika Hrvatska Zakonom ili podzakonskim propisom ili čije osnivanje izričito predviđa, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) da sukladno članku 10a Zakona u svrhu trajne dostupnosti informacija dostavlja određene informacije (dokumente) u elektroničkom obliku u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostupnosti.
Informacije za koje postoji obveza dostave su opći akti i odluke koje donose tijela javne vlasti, a kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje (članak 10., stavak 1., točka 2.) te godišnji planovi, programi, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i drugi odgovarajući dokumenti koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti (članak 10., stavak 1., točka 2.). Središnji katalog obuhvaća i zakone i druge propise i akte objavljene u Narodnim novinama.
Organizacija Središnjeg kataloga i način vođenja propisana je posebnim Pravilnikom o središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN 124/2015), http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_124_2356.html
Središnji katalog vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.