U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Katedre za upravnu znanost i Povjerenika za informiranje, 10. svibnja 2018., u Vijećnici Pravnog fakulteta u Zagrebu, održano je gostujuće predavanje izvanredne profesorice Margaret Kwoka, Sturm College of Law, Sveučilišta u Denveru, SAD. Predavanje pod nazivom Government Transparency in the United States: Freedom of Information Act and the News Media bilo je usmjereno na razmatranje implikacija koje zakonski okvir pristupa informacijama ima na javno informiranje. Naime, američki Zakon o slobodi informiranja (pristupa informacijama), koji se provodi već više od 50 godina (donesen 1966., stupio na snagu 1967.), u to je vrijeme predstavljao iskorak u jačanju transparentnosti uprave ozakonjenjem prava na pristup informacijama izvršne vlasti i javne uprave, a koje je poduprto sudskom zaštitom te je poslužio kao model zakonima drugim državama. Zakon kojim se uređuje pristup informacijama smatra se jednim od ključnih instrumenata za informiranje javnosti od strane medija i moćnim alatom za kontrolu vlasti i uprave.
Tom prilikom je izv. prof. Kwoka predstavila istraživanje o komercijalnoj primjeni pristupa informacijama, čiji su temeljni nalazi ukazali da u ukupnom broju postavljenih zahtjeva prema odabranim saveznim agencijama (američki Zakon primjenjuje se samo na izvršnu vlast na saveznom nivou – executive agencies), najmanji udio čine zahtjevi novinara, a najviše je tzv. komercijalnih zahtjeva, kao i zahtjeva fizičkih osoba, što dovodi do korištenja FOIA kao alata za ostvarenje privatnog interesa, umjesto javnog. Naime, prema američkom Zakonu, postavljanjem zahtjeva za pristup informacijama, moguće je dobiti vlastite dokumente, odnosno informacije o sebi (ne i o drugima), što se uvelike razlikuje od hrvatskog sustava, budući da prema hrvatskom Zakonu o pravu na pristup informacijama ne postoje tzv. first-person requests, već se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka.
Iako je udio novinarskih zahtjeva nizak, oni nipošto nisu beznačajni, što je slučaj i u Hrvatskoj, budući da problem dugotrajnosti postupka, potrebi formaliziranog postupanja i primjene zakonskih ograničenja medije često odvraća od korištenja Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim, posljednjih godina sve su više osvijestili potencijal navedenog Zakona kao ključnog alata za ostvarivanje njihove uloge u informiranju javnosti.
Izv. prof. Kwoka bavi se područjem tajnosti podataka, slobodom informiranja, postupovnim pravom i sudskom kontrolom nad agencijama, objavila je radove u eminentnim časopisima, svjedočila pred američkim Kongresom o transparentnosti vlasti, dobitnica je prve nagrade za mlade nastavnike SALT, članica je Savjetodavnog odbora za Zakon o slobodi informiranja pri Nacionalnom arhiva, a sudjeluje i kao pravna zastupnica u postupcima o pravu na pristup informacijama pro bono.
[:]
