Na 4. sastanku raspravljalo se o dostignutim standardima postupanja nacionalnih institucija zaduženih za pravo na pristup informacijama, otvorenim pitanjima primjene prava po pojedinačnim zahtjevima i u proaktivnoj objavi informacija. Poseban naglasak bio je usmjeren na problem „šutnje administracije“ i zlouporabe prava na pristup informacijama.
Asocijacija „Inicijativa 2020“, formalizirana u listopadu 2020., ove godine se u organizaciji Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske sastala u Dubrovniku, 11.-13. listopada 2023. godine te je okupila izaslanstva Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
Sastanak su svojim obraćanjima i osvrtima na aktualna događanja na području prava na pristup informacijama, otvorili voditelji izaslanstava: Mojca Prelesnik (Slovenija), Plamenka Bojcheva (Sjeverna Makedonija), Krenare Sogojeva Dermaku (Kosovo), Milan Marinović (Srbija), Željko Rutović (Crna Gora) i Zoran Pičuljan (Hrvatska).
Središnja tema sastanka odnosila se na standardiziranu praksu žalbenih tijela nadležnih za pristup informacijama u rješavanju pojedinačnih predmeta.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore, Željko Rutović, u svom izlaganju „Sloboda-demokratija-informacija (Civilizacijsko-kulturološki kontekst prava javnosti da zna)“, dao je osvrt na značaj demokratske tradicije i političke kulture u afirmaciji prava na pristup informacijama koje je u Crnoj Gori prošlo dug evolucijski put i promjenu paradigme od kulture tajnosti ka kulturi javnosti te je govorio o jazu koji se stvara između šutnje uprave s jedne i zlouporabe prava s druge strane. U Crnoj Gori najveći problem je velik broj tužbi zbog šutnje uprave, odnosno troškovi upravnog spora koji se dosuđuju strankama, a zlouporaba prava u crnogorskom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama nije normirana.
Pregled stanja u Srbiji dala je Slavoljupka Pavlović, v.d. pomoćnice generalnog sekretara Sektora za žalbe i izvršenja u oblasti pristupa informacijama, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kroz izlaganje „Ko ima korist, a ko štetu od zloupotrebe prava na pristup informacijama od javnog značaja?“. Naglasila je da zakon kojim se uređuje pravo na pristup informacijama bio jedan od najboljih antikorupcijskih alata, međutim, brisanjem instituta zlouporabe prava iz zakona te promjenom stava Upravnog suda iz 2021. (o naplati odvjetničkih troškova postupka pred Povjerenikom), to više nije, budući da je pravo ugroženo te novonastala situacija stvara veliku materijalnu štetu (enormne isplate odvjetnicima), ali i nematerijalnu štetu za javni interes.
Kristina Kotnik Šumah, namestnica (zamjenica) Informacijskog pooblaščenca u Sloveniji, kroz izlaganje „Praksa pristupu informacijama o zaštiti okoliša u Republiki Sloveniji“, predstavila je standarde dosegnute na području informacija o okolišu, gdje je najčešće korišteno ograničenje pristupa zaštita poslovne tajne trećih osoba. Naglasila je da davanje podataka o okolišu javnosti ne smije ovisiti o volji subjekata iz privatnog sektora, a što je prikazano i kroz nekoliko slučajeva iz prakse.
Kosovska povjerenica Krenare Sogojeva Dermaku, Agjencia për Informim dhe Privatësi, u svom je izlaganju „Pravo na pristup javnim dokumentima i važnost proaktivnog objavljivanja“ rekla kako je u posljednje dvije godine Agencija u prosjeku na godišnjoj razini zaprimila 150 žalbi nevladinih udruga, 50-60 žalbi koje su izjavili mediji, a najviše su ih izjavili građani. Agencija stavlja fokus na edukacije i treninge prvostupanjskih tijela, a do porasta broja zahtjeva i žalbi dolazi jer neka tijela ne žele proaktivno objavljivati informacije, stoga se nastoji ostvariti suradnja s tim tijelima i dati im smjernice za pravilno i zakonito postupanje.
Situaciju u Sjevernoj Makedoniji predstavio je državni savjetnik Petar Gajdov, Agencija za zaštita na pravoto na sloboden pristap do informaciite od javen karakter, kroz izlaganje „Usporedna analiza sudske prakse u postupanju po tužbama u vezi s pristupom informacijama“, pri čemu je ukazao na ukupno mali broj upravnih sporova, ali i činjenicu da su tijela javne vlasti, a ne korisnici, najčešći podnositelji tužbi protiv rješenja Agencije.
Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenika za informiranje RH, kroz izlaganje „Upravna praksa i standardi u pravu na pristup informacijama“ dala je pregled dosega upravne prakse u posljednjih 10 godina kroz nekoliko zanimljivih slučajeva (kada su predmet traženja bili ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava, krajnji korisnici kredita HBOR-a, bruto plaća direktorice i suradnika turističke zajednice, ali i kroz slučajeve kada je potvrđena zlouporaba prava), koji svjedoče visokom stupnju usklađenosti upravne i sudske prakse. Naglasila je da se doseg upravne i sudske prakse još uvijek nedovoljno koristi i da je zadaća prvostupanjskih tijela primjena dosegnutih standarda radi osiguranja efikasnijeg pristupa informacijama.
I ovaj sastanak Inicijative 2020 obilježila je konstruktivna rasprava svih izaslanstava te su dani brojni prijedlozi o mogućnostima poboljšanja ostvarivanja prava na pristup informacijama. Zaključni osvrt dao je Zoran Pičuljan, povjerenik za informiranje, a sastanak rezultirao i zajedničkim priopćenjem članica Inicijative 2020.
Sljedeći sastanak Inicijative 2020 održat će se 2024. godine u Crnoj Gori.
Program sastanka i zajedničko priopćenje možete preuzeti ovdje:
