Osnovno obilježje ponovne uporabe jest oblik informacija– one moraju biti u strojno čitljivom obliku, otvorenom formatu te u skladu s otvorenim standardom (članak 5., točke 10., 11., 12. i 13.)

Strojno čitljiv oblik je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu. PSI Direktiva i Smjernice Europske komisije preporučuju oblike CSV, JSON; XML, RDF, i dr.

Otvoreni oblik je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu.

Otvoreni standard je u pisanom obliku utvrđen standard s detaljnim specifikacijama preduvjeta za osiguravanje interoperabilnosti softvera;

Podaci za ponovnu uporabu obilježeni su metapodacima, a to su podaci o podacima, odnosno podaci koji opisuju karakteristike nekog izvora. Oni mogu opisivati jedan podatak, cijelu skupinu podataka ili samo neki dio cjeline.

Ponovna uporaba informacija ostvaruje se osiguravanjem dostupnosti informacija na dva načina:

putem informacija koje su u ponovno uporabljivom obliku proaktivno objavljene na Internet stranici tijela javne vlasti ili portalu otvorenih podataka

podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija

Portal otvorenih podataka je podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Portal predstavlja svojevrsni katalog metapodataka koji omogućava lakše pretraživanje otvorenih podataka (članak 5., točka 13)

Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske https://data.gov.hr/ sadrži skupove podataka za ponovnu uporabu tijela javne vlasti zajedno s metapodacima, a pokrenut je u ožujku 2015. godine. Portal vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Korisnici mogu putem portala predložiti objavljivanje određenog skupa podataka. Portal je povezan s Europskim portalom otvorenih podataka https://data.europa.eu/

Informacije za ponovnu uporabu u formatu koji omogućuje ponovnu uporabu mogu se dobiti i podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija tijelu javne vlasti. O zahtjevu tijelo javne vlasti odlučuje rješenjem u roku od 15 dana. U slučaju da na informacijama postoje ograničenja iz članka 30., stavak 1. Zakona, tijelo će odbiti zahtjev (bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa). Rješenjem se odlučuje i o naknadi troškova za ponovnu uporabu informacija, a kriteriji se uređuju posebnom uredbom.

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se uložiti žalba Povjereniku za informiranje. Na pitanja postupanja sa zahtjevom koja nisu posebno riješena glavom VI. Zakona primjenjuju se ostale odredbe Zakona.

U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.

Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.

U načelu, tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.

Tijelo javne vlasti može u opravdanim slučajevima odrediti uvjete za ponovnu uporabu, ali tako da ne ograničavaju neopravdano mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje, odnosno ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija odnosno svrhu, komercijalnu ili nekomercijalnu.

Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj Internet stranici objaviti dozvole koje se primjenjuju na njegove informacije, ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama odnosno spomenutim pravilnikom koji se pak referira na iste standardne otvorene dozvole.

Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe utvrđuju se pravilnikom ministra uprave, ali u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, kako je preporučeno PSI Direktivom.

Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.

Tijela javne vlasti dužna su objavljivati otvorene podatke odnosno pružati informacije za ponovnu uporabu pod novom, hrvatskom licencom – Otvorenom dozvolom.

Od kraja srpnja 2017. Republika Hrvatska ušla je u krug europskih država koje imaju vlastitu dozvolu (licencu) za objavu otvorenih podataka odnosno za pružanje informacija za ponovnu uporabu na zahtjev korisnika. Već ranije, a u skladu s mogućnošću koju pruža Direktiva EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, neke su države usvojile vlastite otvorene dozvole (Ujedinjeno Kraljevstvo,  Francuska, Njemačka, Italija), uz mogućnost korištenja i standardnih otvorenih dozvola, kao što su Creative commons  licence.

Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija, kojeg je donio ministar uprave i koji je objavljen u Narodnim novinama 67/17 od 12.7.2017. utvrđene su vrste dozvola koje je potrebno koristiti kod otvaranja podataka odnosno omogućavanja ponovne uporabe informacija na zahtjev te je u prilogu objavljena hrvatska otvorena dozvola. Tekst Pravilnika i pripadajuću otvorenu dozvolu možete pogledati ovdje.

Primjena dozvole

Ukratko, Pravilnikom se predviđa da svi skupovi podataka koje tijela javne vlasti objavljuju kao otvorene podatke odnosno pružaju na zahtjev korisnika sukladno članku 29. ZPPI sadrže otvorenu dozvolu.

Iznimno, u opravdanim slučajevima, a s obzirom na vrstu informacija ili način nastanka odnosno svrhu prikupljanja informacija može odrediti uvjete za ponovnu uporabu putem vlastitih ili standardnih otvorenih dozvola (ostale dozvole). Pri tome mora voditi računa na zakonske odredbe kojima je propisano da se ponovna uporaba mora omogućavati bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu (članak 31., stavak 1. ZPPI; članak 3. Pravilnika) odnosno da uvjeti ponovne uporabe ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe niti se koristiti u svrhu ograničavanja tržišnog natjecanja (članak 31., stavak 2. ZPPI) kao i da ne smiju biti diskriminirajući s obzirom na vrstu ili svrhu uporabe informacija (članak 31., stavak 3. ZPPI). Dakle, samo iznimno tijelo javne vlasti može koristiti dozvole koje odudaraju od otvorene dozvole, što je podložno preispitivanju u žalbenom postupku ili postupku po predstavci pred Povjerenikom za informiranje.

Otvorena dozvola objavljuje se na hrvatskom i engleskom jeziku na Portalu otvorenih podataka, mrežnim stranicama Ministarstva uprave te mrežnim stranicama Povjerenika za informiranje.

Sadržajno, otvorena dozvola uglavnom se podudara s CC-BY dozvolom odnosno gore spomenutim nacionalnim otvorenim dozvolama.

Što korisniku omogućava otvorena dozvola?

Otvorena dozvola omogućava ponovnu uporabu informacija i metapodataka u komercijalnu nekomercijalnu svrhu, a osobito:

•  reproduciranje, distribuciju te stavljanje na raspolaganje trećima
•  prilagođavanje i povezivanje s vlastitim podacima i podacima trećih osoba u svrhu stvaranja
  novih skupova podataka
• iskorištavanje integriranjem u unutarnje i vanjske poslovne procese, proizvode i aplikacije u
  javnim i nejavnim elektroničkim mrežama.

Drugim riječima, korisnici mogu slobodno koristiti podatke za koju god svrhu žele, davati ih trećima, povezivati ih s drugim podacima ili ih koristiti kao bazu za poslovne procese, proizvode i aplikacije.

Jedina obveza korisnika jest da pri uporabi informacija koje sadrže otvorenu dozvolu navede izvor (npr. tijelo javne vlasti odnosno konkretnu izjavu o izvoru kako je navedena od tijela javne vlasti koje je izradilo informaciju) te datum preuzimanja odnosno posljednje izmjene.  Ako pak podaci ne sadrže izjavu o izvoru i datum posljednje izmjene, korisnik je obavezan naznačiti da se podaci koriste uz otvorenu dozvolu, istaknuti poveznicu na otvorenu dozvolu te poveznicu na objavljenu informaciju, ako je ista objavljena.

Ono što korisniku nije dozvoljeno jest koristiti podatke (npr. izrađivati proizvod odnosno aplikaciju temeljenu na otvorenim podacima) na način koji bi upućivao da je proizvod ili aplikaciju izradilo samo tijelo javne vlasti.

Obveze Tijela javne vlasti

Tijelo javne vlasti obvezno je:

• objaviti na svojoj mrežnoj stranici otvorenu dozvolu odnosno poveznicu na dozvolu, zajedno s ostalim informacijama o ostvarivanju prava korisnika na ponovnu uporabu informacija (članak , stavak 6. ZPPI; članak 2., stavak 5. Pravilnika)
• označiti svoje podatke otvorenom dozvolom putem izjave o izvoru (naziv tijela javne vlasti, poveznica na objavljenu informaciju, znak otvorene dozvole, poveznica na otvorenu dozvolu) te navesti datum posljednje izmjene Tijelo javne vlasti trebalo bi označiti već objavljene podatke otvorenom dozvolom.

Tijelo javne vlasti ne smije:

• pružati istu informaciju pod različitim dozvolama
• stavljati korisnike u neravnopravan položaj
• neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, u slučaju da koristi ostale dozvole

Primjer izjave o izvoru:

Djelo “Popis tijela javne vlasti”, čiji je autor Povjerenik za informiranje ustupljeno je pod Otvorenom dozvolom/Open Licence – The Republic of Croatia.
Bazirano je na djelu koje se nalazi na http://tjv.pristupinfo.hr/ .

Datum posljednje izmjene: u stvarnom vremenu.

Osnovno načelo ponovne uporabe jest zabrana diskriminacije – informacije za ponovnu uporabu dostupne su svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima.

Tijelo javne vlasti ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika, niti može ograničiti davanje informacije na određen broj korisnika (čl. 34., st.1.).

U skladu s PSI Direktivom moguće je u određenim slučajevima dati pravo na isključivu uporabu i to  kada je prijeko potrebno ugovoriti ili ovlastiti treću osobu da koristi informacije za pružanje određene javne usluge ili usluga u javnom interesu.

Takve ugovore ili odluke kojim se odobravaju isključiva prava za ponovnu uporabu informacija tijelo javne vlasti mora objaviti na svojoj Internet stranici i dostaviti u roku od 15 dana od sklapanja ili donošenja Povjereniku za informiranje koji vodi javno dostupnu evidenciju isključivih prava te periodično provjerava opravdanost razloga za odobravanje isključivog prava svake tri godine.

Sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu uporabu uređuje se pravilnikom koji donosi ministar uprave:

• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (NN 20/16)

Povjerenik za informiranje sukladno zakonskoj ovlasti poziva tijela javne vlasti da dostave odluke ili
ugovore o isključivim pravima na ponovnu uporabu informacija koje su sklopili s trećim osobama.

Evidencija isključivih prava za ponovnu uporabu informacijama (.xls)

Podnošenje zahtjeva

U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora naznačiti (članak 29., stavak 1. i članak 18., stavak 3):

• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
• ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne
• osobe i njezino sjedište
• informacije koje želi ponovno upotrijebiti, uključujući oblik u kojem želi primiti informaciju
• način na koji želi primiti informaciju
•  svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha)

Zahtjev se može podnijeti pisanim putem, uključujući e-mail, odnosno usmeno. Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno (članak 29., stavak 3.)

Odlučivanje o zahtjevu

Tijelo javne vlasti odlučuje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova. Vrste dozvola uređuje ministar uprave pravilnikom, a kriterije za izračun troškova Vlada svojom uredbom. Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako informacije podlijeću ograničenjima odnosno ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama iz članka 15. Zakona, kao i u slučajevima kada se zahtjevom traže:

• povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
• informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
• dijelovi informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,
• informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
•  informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući
  organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog
  obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,
• informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
• informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.

U odnosu na gornja ograničenja, za razliku od postupka po zahtjevu za pristup informacijama, ne provodi se test razmjernosti i javnog interesa.

Zaštita korisnika

Protiv rješenja o odbijanju odnosno odbacivanju zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje,  a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Pravila postupanja su ista kao i u slučaju podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Informacije za ponovnu uporabu objavljene na Internet stranici ili portalu otvorenih podataka (otvoreni podaci) besplatne su i dostupne svima na korištenje. Tijelo javne vlasti ne može naplatiti naknadu za otvorene podatke.

Kada pruža informacije za ponovnu uporabu temeljem zahtjeva korisnika tijelo javne vlasti može naplatiti samo marginalne troškove odnosno stvarne materijalne troškove nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, u skladu s Kriterijima iz članka 19. stavka 3. ZPPI koji se primjenjuju i na dostavu informacije po zahtjevu na pristup informacijama. Kriterije donosi Povjerenik (NN 12/2014).

Tijelo javne vlasti može naplatiti troškove povrh marginalnih troškova samo u dva slučaja (članak 32. ZPPI).

• ako se radi o tijelu javne vlasti koje se pretežno financira iz vlastitih prihoda ili
• ako se zahtjev korisnika odnosi na ponovnu uporabu onih informacija od kojih tijelo javne vlasti pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave, ili drugim riječima, financira prikupljanje i održavanje informacija njihovom naplatnom diseminacijom

U tim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je odrediti cjenik naknade za ponovnu uporabu informacija u skladu s kriterijima koje utvrđuje Vlada svojom uredbom, a koji moraju biti objektivni, jasni i provjerljivi, te ih u skladu s načelom transparentnosti objaviti na svojim Internet stranicama.

• Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija