[:hr]

U srijedu, 11. travnja 2018., u Kući Europe, javno je predstavljena operacija Povjerenika za informiranje „Jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga, medija i građana za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama“, koja se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, a čija je ukupna vrijednost 599.922,00 HRK. Upravljačko tijelo navedenog Operativnog programa je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a Posredničko tijelo razine 2 je Hrvatski zavod za zapošljavanje, stoga je Ugovor o financiranju potpisan 19. ožujka 2018. od strane ministra rada i mirovinskog sustava, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i povjerenice za informiranje.

Operacija je započela s provedbom 1. listopada 2017., a raznovrsne planirane edukativne i promotivne aktivnosti provodit će se zaključno s 30. rujna 2018. godine. Specifični cilj operacije je povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje u pružanju usluga i upravljanja ljudskim potencijalima te otvorenosti u procesima javnog upravljanja. Jednako važno, planiranim aktivnostima se želi utjecati i na kapacitete korisnika – udruga, medija, građana – da što efikasnije primjenjuju i koriste Zakon o pravu na pristup informacijama i na taj način doprinesu razvoju kulture transparentnosti, otvorenosti i responsivnosti u radu javne uprave u Republici Hrvatskoj. Identificirane ciljne skupine su službenici tijela javne vlasti na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini kao davatelji informacija, te udruge, mediji i građani kao korisnici informacija.

Predstavljanje operacije pozdravnim govorima otvorili su Mirella Rašić, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u RH, Marko Sever, pomoćnik ravnatelja HZZ-a te povjerenica za informiranje, dr.sc. Anamarija Musa. Mirella Rašić je iz europske perspektive istaknula važnost uloge prava na pristup informacijama kao brane protiv zlouporabe vlasti i koruptivnog ponašanja te kao sredstva koje vodi većoj profesionalizaciji javne uprave, porastu povjerenja građana u vlast i boljem vrednovanju rada državnih i javnih službenika, pri čemu je Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo ključna institucija u borbi za što učinkovitiju transformaciju cjelokupnog društva, koje treba biti u potpunosti transparentno i otvoreno. Marko Sever je naglasio da su, iako HZZ kao posredničko tijelo druge razine odobrava isplatu sredstava za projekte i prati proces koji slijedi nakon ugovaranja projekata, a to je njegova provedba u praksi, i provoditelji projekta – Povjerenik za informiranje i posrednička tijela na istoj strani, odnosno djeluju u zajedničkom interesu, poglavito kada se radi o projektima koji sa sobom donose šire društveno dobro.

Povjerenica je u svom pozdravnom govoru istaknula da od početaka rada Povjerenika kao neovisne institucije postoji ideja o provedbi projekta kojim bi se utjecalo na razvoj svijesti javnosti o tome što je i kako se ostvaruje pravo na pristup informacijama, kao i na unaprjeđivanje rada svih tijela javne vlasti. Uz istaknute primjere dobre prakse glede poboljšanja rada tijela u ispunjavanju zakonskih obveza glede proaktivne objave informacija i  rješavanja zahtjeva korisnika, povjerenica je nezadovoljavajućim ocijenila slab angažman udruga i medija u korištenju Zakona o pravu na pristup informacijama: „Zbog svega navedenoga percepcija javnosti i dalje veže hrvatsku javnu upravu i vlast uz nedovoljnu transparentnost i korupciju, a time i srozava povjerenje građana u institucije. Ta percepcija, a i stvarnost, mogu se promijeniti samo dubinskom transformacijom načina razmišljanja i novim sustavom vrijednosti, u skladu sa zajedničkim upravnim vrijednostima koje dijele europske države, od transparentnosti i otvorenosti, odgovornosti, vladavine prava pa do efikasnosti i učinkovitosti.“ Stoga je nužno kontinuirano ulaganje u edukaciju, razvoj vještina i razvoj filozofije transparentnosti, kao i razvoj svijesti korisnika o njihovim pravima te njihovo osposobljavanje da ta prava i ostvaruju, zbog čega su projektne aktivnosti primarno usmjerene na edukaciju u svim segmentima.

Potom je savjetnica Povjerenice za informiranje, mr.sc. Ina Volmut ukratko predstavila projektne aktivnosti, od organiziranja edukacija, radionica i webinara za tijela javne vlasti i za korisnike, preko izrade nove korisnički orijentirane internetske stranice Povjerenika i provedbe online edukativno-promotivne kampanje, do izrade tiskanih i online promotivnih materijala i održavanja međunarodne konferencije o pravu na pristup informacijama.

Uslijedila je panel rasprava „Izazovi primjene Zakona o pravu na pristup informacijama“, koja je za svrhu imala raspraviti probleme u provedbi Zakona, osobito u vezi kapaciteta tijela javne vlasti, kao i predstaviti iskustva i vještine samih korisnika. U raspravi su sudjelovali službenici za informiranje Ministarstva zdravstva, Tosna Rubčić-Premec te Ministarstva turizma, Bosiljko Domazet, zatim korisnici Zakona – Melisa Skender, novinarka i stručna suradnica GONG-a i Denis Francišković, ispred udruge Eko Pan; kao i predstavnici institucija nadležnih za nadzor nad primjenom Zakona, odnosno primjenu pojedinih zakonskih odredbi – Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenice za informiranje, Vesna Lendić Kasalo, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH te Zoran Luša, voditelj Službe za digitalne informacijske servise u Ministarstvu uprave.

Panelisti su izdvojili nekoliko ključnih izazova:

  • svijest i interes građana o pravu na pristup informacijama još uvijek nisu dovoljno razvijene,
  • Povjerenik za informiranje putem kontinuiranih edukacija usmjerenih na korisnike i na tijela javne vlasti pozitivno djeluje na razvoj znanja i vještina o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama,
  • kod čelnika tijela javne vlasti i ustrojstvenih jedinica unutar tijela postoji nedostatna svijest i neznanje o velikom broju upita i zahtjeva koje službenici svakodnevno zaprimaju, stoga postoji potreba za pojačanom unutarnjom komunikacijom i koordinacijom unutar tijela javne vlasti,
  • potreba za daljnjom edukacijom, automatizacijom objave otvorenih podataka i dijeljenjem znanja i iskustva.

 

[:]